Video
Iz Vlade nije objašnjeno zbog čega je to urađeno, ali posljedice ovog čine mogu biti izuzetno velike: od mogućih sudskih procesa pa do zaustavljanja razvoja zemlje. Naročito što je izrada ovih planova bila u poodmakloj fazi.
“Bez tih planova nemoguće je realizovati, odnosno planirati razvoj zemlje, investicije i ulaganja. Da ne pominjemo eventualne sudske troškove koje planeri mogu pokrenuti protiv države. Jedino što mi pada na pamet je revanšizam”, kaže izvor DN.
Bivša vlast je, krajem maja prošle godine, pokrenula veliki projekat izrade Plana generalne regulacije Crne Gore. Za izradu Plana je izdvojeno čak dva miliona eura, a za šeficu tima koji će izraditi projekat određena je diplomirana inženjerka arhitekture Ksenija Vukmanović.
Radi se o planskom dokumentu kojim se detaljnije određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja Crne Gore, uz uvažavanje specifičnih potreba koje proističu iz regionalnih posebnosti.
U pitanju je, uz Prostorni plan do 2040. godine, najvažniji planski dokument za socio-ekonomski razvoj Crne Gore, a projekat bi trebalo da bude okončan u naredne dvije godine.
U smjernicama za izradu Plana generalne regulacije se posebno potencira da se Planom mora decentralizovati Crna Gora i rasteretiti Glavni grad.
“Budući da postojeći prostorni razmještaj pojedinih naselja i sadržaja favorizuje jačanje centraliteta pojedinih punktova, a naročito Glavnog grada Podgorice i primorskih gradova, a dodatno destimuliše razvoj ionako nedovoljno razvijenih djelova države, prioriteti daljeg razvoja treba da budu usmjereni na veću decentralizaciju sadržaja i aktivnosti, kako u pogledu pojedinih naselja, tako i na nivou regiona”, navodi se u odluci o izradi Plana generalne regulacije.
Izvori Dnevnih novina tvrde da u regionu nije praksa zaustavljanje ovakvih projekata, već periodična revizija.
Zbog toga je bivša Vlada u drugoj polovini avgusta izdvojia 100.000 eura za reviziju Prostornog plana Crne Gore. Radi ostvarenja tog cilja formirala je i Savjet za reviziju Prostornog plana i za predsjednika tog tijela postavila Sašu Karajovića, diplomiranog prostornog planera.
Prema odluci Vlade, Savjet za reviziju Prostornog plana Crne Gore ima ukupno 45 članova i ima prava na naknadu od 100.000 eura.
Trenutno je važeći Prostorni plan do 2020. odine, a u izradi je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji će biti predmet revizije.
Podsjetimo, bivša Vlada je u januaru prošle godine pokrenula proces izrade Prostornog plana do 2040. godine donošenjem odluke o izboru rukovodilaca za izradu tog strateškog dokumenta.
Za šeficu izrade novog Prostornog plana određena je Svetlana Jovanović, diplomirana prostorna planerka. Vlada je tada odredila da će zbirna naknada za Jovanović i njen stručni tim iznositi ukupno pola miliona eura, s tim da će se pojedinačne naknade za rukovodioca izrade, odnosno članove tima definisati Ministarstvo održivog razvoja posebnim ugovorom.
Aktuelnim Zakonom o planiranju prostora Crna Gora kada dobije Prostorni plan i Plan generalne regulacije, njima će biti poništeni svi do sada doneseni prostorni planovi na različitim nivoima, uključujući i one posebne namjene za zaštićene oblasti.
U Programskom zadatku za Prostorni plan do 2040. Vlada je jasno navela da je prostor “jedan od najvažnijih resursa Crne Gore” i kao takav je “osnova za cjelokupni razvoj države, jačanje suštinske osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i očuvanje raznolikosti predjela i biodiverziteta”.
Preporučeno
Vizija prostornog razvoja, kako se navodi u Programskom zadatku, mora slijediti viziju održivosti nacionalnog razvoja do 2030. godine iskazanu u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja.
