Video
Samit EU Zapadni Balkan nije donio značajne promjene, budući da su i očekivanja bila vrlo niska, kaže za TVCG viši saradnik u Savjetu za politiku demokratizacije Tobi Vogel.
“Bilo je nekih nejasnoća uoči Samita, poput pitanja da li će riječ ‘proširenje’ da se nađe u finalnoj deklaraciji, koja je na kraju dio tog dokumenta, kao i da li će biti ‘nedovosmislene posvećenosti’ od strane EU i njenih članica proširenju. Da li je to kredibilno, to je posebno pitanje. Bilo je interesantno vidjeti da je čak i predsjednik Makron bio vrlo eksplicitan kada je rekao da te zemlje eventualno pripadaju EU kada ispune sve uslove. Ali, na kraju, nista se nije promijenilo. Proces je tu gdje je, zaglavljen za četiri od šest država članica, a za dvije koje već pregovaraju stvari su vrlo spore”, kazao je viši saradnik u Savjetu za politiku demokratizacije Tobi Vogel.
Tempo pregovora komplikuje i razvoj događaja u zemlji, a postoji i mnogo tehničkih stvari koje treba riješiti.
“Govorim o stvarima koje su na površini i ne moraju biti isključivo političke, poput zaštite životne sredine, konkurencije i državne pomoći. To su visoko tehnička i komplikovana poglavlja. Crna Gora je otvorila sva poglavlja u pregovorima i zatvorila tri, ali se u otvorenim poglavljima napreduje vrlo sporo. Na građanima i na njihovim predstavnicima u Parlamentu je da odluče ko ce biti u Vladi. Mislim da ovdje u Briselu brine to što politička dešavanja dodatno usporavaju proces reformi”, kazao je Vogel.
Na pitanje kako vidi prekompoziciju vlade i ulazak političara, Vogel kaže da u Briselu postoje dva različita mišljenja.
“Jedno je da politički razvoj događaja odvlači fokus od reformi, ali postoji i drugo suprotstavljeno mišljenje – da ukoliko imamo političke lidere u vladi i lidere partija koji su dobro prošli na izborima, onda oni treba da sprovodu reforme jer tehnokrate nijesu imale političku podršku da to učine. Mislim da će vrijeme pokazati šta je slučaj”, kazao je Vogel.
Preporučeno
Uopšteno, kaže Vogel, u Briselu postoji pojačana zabrinutost o političkom smjeru u kojem idu neke zemlje Zapadnog Balkana. Vladama je, kako kaže, jasno poručeno da je u srednjem roku u narednih nekoliko godina neodrživo istovremeno razvijanje bliskih veza sa Rusijom i približavanje EU, i to će biti pitanje sa kojim će se prije ili kasnije suočiti kako Crna Gora tako i Srbija. No to, kako zaključuje Vogel, nije najhitija tema, već je u centru pažnje politička nestabilnost.
