Video
Nakon što je u Skupštini Glavnog grada 24. jula izglasala inicijativu za skraćenje mandata Podgoričani će 29. septembra izaći na izbore. Incijativa koju je podnijela opozicija izglasana je uz pomoć Pokreta za Podgoricu koji nakon višemjesečnih pokušaja nijesu uspjeli da se dogovore sa doskorašnjim partijskim drugovima iz PES-a oko podjele političkog kolača u Glavnom gradu.
Slična situacija samo sa drugim akterima je i u Budvi gdje je sukob unutar, sad već bivšeg Demokratskog fronta, kulminirao na relaciji Nikola Jovanović, koji je bio produžena ruka pritvorenog Mila Božovića sa jedne i Andrije Mandića sa druge strane.
Nakon opstrukcija rada lokalnog parlamenta i održanih izbora pozicije su ostale nepromjenjene, a sukobi isti, što je dovelo do nove krize koja za trenutni rezultat ima nemogućnost formiranja većine.
Kako je portal Standard već pisao nedugo nakon održanih izbora Jovanović je počeo da se sprema za nove izbore znajući da do dogovora između partija u tom gradu će teško doći.
Iako su rezultati majskih izbora u Službenom listu objavljeni tek 17. juna, predsjednik Crne Gore bi mogao da ignoriše tumačenje Ministarstva javne uprave da rok za formiranje vlasti ističe 17. avgusta i već 7.avgusta raspiše nove izbore.
Četvrte po redu u četiri godine.
Budvanski recept kuva se i u Andrijevici sa istim sastojcima.
I sjednica Skupštine Opštine Andrijevica je prekinuta, jer baš kao i Budvi nije bilo prijedloga za izbor predsjednika lokalnog parlamenta.
Po istom principu na sjednici lokalnog parlamenta 4. jula potvrđeni su mandati odbornika, ali nije izabran njen predsjednik, što znači da još nije konstituisana.
U Andrijevici teku novi rokovi za formiranje vlasti od objavljivanja rezultata izbora u Službenom listu 16. jula, zbog greške Pošte Crne Gore, pa je krajnji rok za konstituisanje Skupštine izborom predsjednika 16. septembar, odnosno, 60 dana od objavljivanja rezultata u Službenom listu.
No, kako stvari trenutno stoje sa izjavama političkih aktera iz tog grada lako se da zaključiti da je bilo kakav dogovor daleko, a da su u tom gradu novi izbori sve bliži.
I u Beranama je situacija komplikovana. Iako tamo nije bilo izbora od 2022. godine kriza vlasti u tom gradu je kulmirala do te mjere da ako Skupština Opštine Berane u ponedjeljak ne donese Odluku o skraćenju mandata Skupštini, Ministarstvo javne uprave (MJU) će predložiti Vladi da to uradi.
Razlog zbog kog su i u Beranama izbori realnost je taj što nije uspio pokušaj dogovorene rotacije na mjestu predsjednika Opštine. Izbor Damjana Ćulafića iz Demokrata, nakon dvije godine koliko je predsjednik bio Vuko Todorović iz Nove srpske demokratije, propao je jer dva odbornika bivšeg Demokratskog fronta, Miloš Rmuš i Milorad Đukić, nisu potpisali podršku izboru Ćulafića, a potom se na sjednici lokalnog parlamenta nisu pojavili ni ostali odbornici iz vladajuće većine.
U slučaju da Vlada postupi po prepoporuci MJU i raspusti lokalni parlament, njega bi zamijenio odbor povjerenika.
S druge strane, ako SO sama sebi skrati mandat, do vanrednih izbora bi o lokalnim pitanjima i dalje odlučivali odbornici, koji bi od tog trenutka bili u tzv. tehničkom mandatu.
Međutim, Berane trenutno nema predsjednika Opštine jer je gradonačelnik Vuko Todorović podnio ostavku 13. juna, a prethodno i potpredsjednik Damjan Ćulafić, koji je u međuvremenu izabran za ministra ekologije, a drugom potpredsjedniku Mladenu Premoviću prestao je mandat kada je usvojena ostavka Todorovića.
Nije jasno kako bi parlament, ako bi i zakazao sjednicu, imao kvorum za izbor gradonačelnika, jer to nije uspio dok je imao puni mandat. Gradonačelnika eventualno može da imenuje Vladin Odbor povjerenika, ako bude izabran, a njegov mandat bi trajao do izbora novog nakon vanrednih izbora.
Na kraju ostaju Kotor i Gusinje koji su jedini gradovi koji će održati redovne lokalne izbore, iako ni u ovim gradovima nije falilo političkih previranja.
Preporučeno
Kotorani će na izbore 29. septembra dok će se u Gusinju glasati 15. septembra.
