Video
Do tih brojki CEMI je došao na osnovu procjene eventualne upitnosti stvarnog prebivališta crnogorskih državljana koji imaju državljanstvo ili odobren stalni boravak ili posjeduju zeleni karton u zemljama članicama Evropske unije i EFTA, Srbiji ili Sjedinjenim Američkim Državama.
Osim toga, u studiji su istakli i podatak da je u periodu od 2006. do 2008. godine makar 35 hiljada građana Crne Gore steklo državljanstvo Srbije.
JAVNA TAJNA
Vujović je istakao da je svih ovih godina bila praktično javna tajna, koja je nedavno potkrijepljena konkretnim podacima, da imamo desetine hiljada građana koji imaju nelegalna dvojna državljanstva uglavnom sa Srbijom.
– Znamo da država Srbija ima liberalnu politiku dvojnog državljanstva kojom je, sa jasnom političkom namjerom, privukla u svoje državljanstvo veliki broj državljana Crne Gore. Naravno, posebna je tema što se tim činom svjesno podstiče kršenje Ustava i našeg pravnog poretka, ali to je već stvar odsustva korektnih i dobrosusjedskih odnosa, što je i kontinuitet pristupa zvaničnog Beograda prema Crnoj Gori – naglasio je Vujović.
Ključno je, dodao je on, što se na taj način, kroz ogroman broj nelegalnih državljana koji su protivpravno upisani u birački spisak Crne Gore, sprovodi udar i na izborni sistem i volju građana.
– Vidjeli smo da je Vlada početkom godine krenula u proces problematizovanja prebivališta jednog broja naših državljana, i to nije sporno ukoliko se to radi na pravno korektan, pravičan način i u skladu sa demokratskim standardima – kazao je Vujović.
Ali, naglasio je, otvaranjem te priče dobro je da se ušlo u analizu mnogo većeg problema – a to je problem ogromnog broja nelegalnih dvojnih državljana.
– Vidjeli smo da su i neki ministri u Vladi, ili imali, ili još uvijek imaju, dvojno državljanstvo, a ovih dana dolazimo do podataka i kako su neki predstavnici aktuelne vlasti mimo procedure dobijali i počasna državljanstva – naveo je Vujović.
Član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić kazao je Pobjedi da je pitanje biračkog spiska u djelokrugu rada tog skupštinskog tijela.
– Svakako da ćemo se sa punom pažnjom odnijeti prema svim prijedlozima uključujući i prijedlog koji nam je stigao od Ministarvstva unutrašnjih poslova – rekao je Sekulić.
MODELI
Poslanica Bošnjačke stranke, koja je takođe članica Odbora Kenana Strujić-Harbić, saglasna je da je sređivanje biračkog spiska važno za demokratske procese u Crnoj Gori, te istakla da konačno kroz radne grupe počinju da govore o ovoj temi.
– U interesu svih je da imamo uređen birački spisak, sa tačnim i preciznim podacima. Smatram da je važno da na ovom pitanju uključimo stručne i kompetentne kadrove, koji su usko vezani za tematiku državljanstva, prebivališta i biračkog prava. Svi zajedno treba da nađemo najbolji model, koji neće povrijediti ničije pravo – kazala je Strujić-Harbić za Pobjedu.
Ona je naglasila i da su apsolutno protiv prvobitne namjere predlagača izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta da se državljanima Crne Gore koji su na privremenom radu u inostranstvu oduzme biračko pravo, odnosno prebivalište.
– To nije u skladu sa Ustavom. Moramo jasno kazati da dominantan broj državljana Crne Gore, koji su u inostranstvu, ima samo boravište u tim zemljama, ali ne i prebivalište. Stoga, ovom se pitanju mora pristupiti s mnogo opreza i moramo donijeti kvalitetno zakonsko rješenje – zaključila je poslanica Bošnjačke stranke.
Informacije o statusu crnogorskih državljana u EU i državama EFTA, CEMI je dobio na osnovu statistike Eurostata, a podatke iz SAD-a uvidom u statistiku US Citizenship and Immigration Services.
Preporučeno
Do statističkih podataka Srbije nijesu mogli doći, jer se ne objavljuju u javno dostupnim izvještajima, pa su koristili podatke koje je MUP te zemlje dostavio Crnoj Gori 2008. godine kada su vođeni pregovori o zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu dvije države.
