Video
Istakao je da nedostaje politička volja za evropske integracije budući da osamdeset posto građana podržava ulazak u EU.
Poručio je i kako se nada da će doći do razrješenja krize jer će u suprotnom Crna Gora zaglaviti u tihu izolaciju i sankcije.
Pajović: Podjela po vrijednostima je nužna
Ljevičarski aktivista Dušan pajović govorio je na temu „Pomirenje u doba polarizacije – suština ili floskula“.
Kad je riječ o pomirenju, Pajović je mišljenja da je pitanje pomirenje potpuno pogrešno postavljati na tezi mirenja nacionalista.
„Crna Gora se u prethodnom periodu nije uspješno borila protiv anomalija u društvu“, konstatovao je on.
Smatra da je potrebno imati nadređeni identitet da bi društvo napredovalo, a u slučaju Crne Gore to je Evropska unija koju podržava velika većina građana.
Bešlin: Srbija kao crna rupa na evropskom tepihu
Istoričar Milivoj Bešlin kazao je kako Srbija više od 30 godina, uprkos nominalnim promenama vlasti, „nikada nije imala suštinsku promjenu politike“.
„To je ključni uzrok istorijskog kašnjenja i neuspjeha. Srbija je danas zbog odsustva alternative “crna rupa na evropskom tepihu”, naglasio je on.
Naveo je da građani više nijesu u stanju da prepoznaju svoje autentične interese i njeisu u stanju da se pobune kada je jasno da Srbija ponovo klizi u izolaciju.
Vuletić: S pravom možemo biti ljuti na srpske političare
Zoran Vuletić iz beogradskog Građanskog demokratskog foruma govorio je na temu „Politika Srbije nakon 5. oktobra“.
„Danas s pravom možemo biti ljuti na srpske političare i zvaničnu srpsku politiku, kao i da postoji mnogo opravdanih argumenata za strah. Pominjanje genocida u Srebrenici u Srbiji je potpuna jeres, podjednako kao i traženje političke podrške na osnovu takvoga stava“, naglasio je on.
Objasnio je da je primarni cilj Srbije mjesto u EU, a da bi se to desilo Srbija se mora vratiti Ujedinjenim nacijama i svim političkim institucijama iz kojih je izbačena.
Đurić-Bosnić: Odgovornost ne priznaje ćutanje
Kulturološkinja i građanska aktivistkinja Aleksandra Đurić-Bosnić izlagala je na temu „Ideološke matrice zatvorene kulture i blokirana društva“.
„Ukoliko bi ideološki konstrukt srpskog sveta sada već kao nedvosmislene emanacije ideoloških matrica, na kojima je 90-ih bila utemeljena ideja Velike, odnosno Jedinstvene Srbije postao politička realnost, a to znači ideološka i teritorijalna, izvjesno je da bi Zapadni Balkan, više od trideset godina od razaranja SFRJ postao zona blokiranih društava, sa zabrinjavajućim potencijalom za eskalacijom konflikata“, smatra ona.
Osvrnula se na aktuelno usvajanje Zakona o predśedniku i rekla da se ime se otišlo korak dalje u svojevrsnom političkom i ideološkom inžinjeringu, koji u svojim metodama sve više podseća na „vrli novi ruski svet“.
Bajrović: Bez stabilne BiH nema stabilnog Zapadnog Balkana
Bosansko-hercegovački političar Reuf Bajrović govorio je o hrvatskoj politici prema toj državi.
Barjović je istakao da se BiH danas nalazi u situaciji da, zahvaljujući nametanju novog izbornog zakona i djelova Ustava FBiH od strane novog visokog predstavnika Šmita, Republika Hrvatska preko HDZ BiH ima potpunu kontrolu nad procesom formiranja vlasti u FBiH što se onda reflektuje na više nivoe, budući da tim nametnim promjenama izbornog zakona nikada više neće biti moguće formirati vlast bez predstavnika HDZ BiH.
Bajrović je zaključio da bez sigurne, stabilne, građanske Bosne i Hercegovine nema stabilnog regiona, nema stabilnog Zapadnog Balkana.
Biserko: Građansko društvo u Crnoj Gori mora se mobilisati
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko govorila je na temu „Srpski svet u aktuelnom kontekstu“.
„Krajem XX vijeka Memorandum SANU stvorio je kvazinaučnu ideološku osnovu za koncept promocije „srpskog sveta“ kao objedinjujuće države svih Srba. Stvarni cilj Srbije, a kako sada vidimo i Rusije, vraćanje nekadašnje nacionalne veličine kroz reviziju granica koje su u prošlosti iscrtane“, poručila je ona.
Poseban uticaj na srpski svet, kako je dodala, ima Srpska pravoslavna crkva kao jedina legitimna prekogranična integrativna ustanova u regionu.
„Ključni otpor imperijalnim ambicijama Srbije treba izgraditi unutar nas samih. Zato Crna Gora mora mobilisati ukupno građansko društvo kako bi sačuvala svoj suverenitet i integritet“, zaključila je Biserko.
Preporučeno
