Video
On j e istakao da sa protokom vremena postaje sve manje optimističan kada je riječ o završetku pregovora sa Evropskom unijom.
“Gotovo sam uvjeren da pregovori neće biti okončani do kraja 2026. godine, a eventualni završetak u toku ove godine bio bi ogromno iznenađenje”, naveo je Vujović za na TV E.
Istakao je da odgovornost za takvu situaciju prije svega leži u Crnoj Gori, uz ocjenu da u pojedinim evropskim centrima postoji ozbiljna zabrinutost zbog zastoja u ključnim procesima.
“U nekim prijestonicama vlada prilična zabrinutost oko toga šta se dešava u Crnoj Gori i zašto se pitanja koja ne bi smjela biti sporna, poput usvajanja zakona u Skupštini, stalno odlažu. Postoji tiha sabotaža od dijela vlasti koja pokušava izbjeći odgovornost za eventualni neuspjeh evropskog puta”, rekao je Vujović.
Dodao je da, čak i u slučaju potpune posvećenosti reformama, postoji određena rezerva pojedinih država prema članstvu Crne Gore u EU, ali da je domaća politika, kako je ocijenio, dodatno učvrstila te sumnje.
Podsjetio je i da predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije omogućio glasanje o produženju mandata Odbora za izbornu reformu, čime je, kako tvrdi, zaustavljen inkluzivan proces izmjena izbornog zakonodavstva.
Govoreći o prijedlozima opozicije, naveo je da je Demokratska partija socijalista predložila model otvorenih lista, koji je, uz određene razlike, sličan rješenju koje je ranije zagovarao CEMI.
“Riječ je o modelu zasnovanom na kosovskom izbornom zakonodavstvu, koji su kreirali međunarodni eksperti i koji omogućava veću ulogu birača, što doprinosi demokratizaciji”, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postoji prostor za tehničko unapređenje tog rješenja, ali i potencijal za širi politički konsenzus, imajući u vidu da su podršku otvorenim listama najavili i drugi politički subjekti, uključujući dio vlasti i opozicije.
Istakao je da bi izmjene izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih lista imale odloženu primjenu, dok bi tehnička unapređenja izbornog procesa mogla biti sprovedena i u izbornoj godini.
“Preporuka Venecijanske komisije da se ne mijenja izborni okvir u izbornoj godini odnosi se na sprječavanje zloupotreba, ali ukoliko postoji konsenzus vlasti i opozicije u cilju unapređenja procesa, takve izmjene ne bi bile sporne”, ocijenio je Vujović.
Komentarišući političke prilike u regionu, osvrnuo se i na situaciju u Mađarskoj, navodeći da je Viktor Orban kontroverzna politička figura koja je, kako kaže, od liberalnih stavova evoluirala ka izraženom nacionalizmu.
Ipak, podsjetio je da Mađarska nije blokirala evropski put Crne Gore, već je bila jedan od važnih partnera, posebno u procesu pristupanja NATO-u i podrške evropskim integracijama.
“Uloga diplomatije je da spriječi eventualne blokade na evropskom putu. Ukoliko su aktivnosti bile usmjerene ka tom cilju, to je legitimno, ali ukoliko postoji nešto sporno, to će se brzo pokazati kroz političke promjene u Mađarskoj”, naveo je Vujović.
Zaključio je da bi eventualni odlazak Orbana sa vlasti mogao imati značajne političke posljedice u regionu.
Preporučeno
“Odlazak Orbana bio bi ozbiljan politički potres, posebno za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića”, zaključio je Vujović.
