Video
Vujović je ocijenio da je, „nekon preuzimanja vlasti od SPC, naredni cilj promjena nacionalne strukture stanovništva na popisu“. Poručio je da će popis biti veliki test za građansku Crnu Goru.
Politička kriza
” Crna Gora, nažalost, nikako da izađe iz političke krize. Kriza je toliko duboka da se samo transformiše. Ideološka podijeljenost društva, uz stalne podsticaje iz Srbije, Rusije i Republike Srpske, te snažnu medijsku kampanju, dovela je do snažne radikalizacije jednog dijela javnosti. Ogromna sredstva koja su uložena u finansiranje parapolitičkih, paracrkvenih organizacija, tradicionalnih i socijalnih medija iz Srbije i Rusije imaju svoj rezultat. Podstiču radikalizam jedne i nadaju se strahu druge strane. No, u Crnoj Gori tako snažna radikalizacija prosrpskog bloka neće podstaći strah kod druge građanske, crnogorske, bošnjačke, muslimanske i albanske strane, već reakciju… ,,klatno će ponovo da se okrene na crnogorsku stranu“. Ovo budi jačanje crnogorskog identiteta jer, nažalost, ponovo se Crna Gora našla na istorijskoj prekretnici “, ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, postaje jasno da je nakon preuzimanja vlasti od SPC naredni cilj promjena nacionalne strukture stanovništva na popisu.
” Jasno je da ako se uspije izvršiti pritisak na dio stanovništva da promijeni svoju nacionalnu orijentaciju iz Crnogorac u Srbin, a to se osjetno statistički osjeti, čeka nas treća faza onoga što je najavio predsjednik (Aleksandar) Vučić na pres konferenciji 6. januara 2020. Ustavna prekompozicija Crne Gore po uzoru na Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, odnosno kako reče Vučić, da Srbi imaju prava nalik statusu Srba u Bosni, odnosno Albanaca u Makedoniji. Crna Gora se nalazi u riziku da izgubi karakter građanske i pretvori se u nacionalnu srpsku državu slično Srbiji i Republici Srpskoj. I tu nema nikakvih nepoznanica. Nažalost, popis će biti veliki test za građansku Crnu Goru, da li dolazak SPC na vlast i miješanje Srbije u političke procese u Crnoj Gori može dovesti do rušenja koncepta građanske države. Stoga je potrebno da svi budu svjesni toga. Na popisu će se odlučivati građanski karakter Crne Gore “, istakao je Vujović.
Kazao je da je „jedan dio javnosti sa pravom bio razočaran u ponašanje vlasti i njene koruptivne djelove“. Međutim, dodao je Vujović, učinci nove klerikalne, prosrpske Vlade su gora verzija najmračnijih strahova.
” Čak politički spinovi nekadašnje vlasti što nas čeka kad oni odu, izgledaju previše blago u odnosu na ono što nam se dešava. Umjesto Vlade koja bi se bavila borbom protiv korupcije i depolitizacijom institucija, dobili smo Vladu gdje je sve isto samo umjesto DPS-a imamo razne sa SPC povezane pojedince, kao i gomilu satelitskih partija. Korupcija ostaje crnogorska stvarnost, samo su se promijenili akteri. Nova vlast javno ignoriše propise, bahato raspolaže sa budžetskim sredstvima mimo propisa, imenuje svoje ljude protivno propisima, vrši pritisak na nepodobne da podnesu ostavke… Umjesto bahatog DPS-a dobili smo bahatu novu Vladu. A svega su dva mjeseca na vlasti. Što nas tek čeka ako potraju “, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, teško je naći put iz političke krize kada Vlada „nema stvarnu težinu“.
” Nažalost, teško je doći do rješenja kada Vlada i premijer nemaju stvarnu težinu. Oni nemaju stvarnu podršku pralamentarne većine, a odluke se donose van parlamenta i van Vlade. To postaje sve vidljivije “, kazao je Vujović.
Istakao je da bi se, „u normalnoj situaciji premijer i predsjednik države sreli i riješili ne toliko brojna pitanja u kojima je potreban dogovor“.
” Stiče se utisak da Vlada ne uspijeva da udovolji brojnim zahtjevima SPC i zahtjevima brojnih partija vladajuće koalicije, koji su sve nestrpljiviji, jer shvataju da konstrukcija sadašnje Vlade nije stabilna. Veliki dio tih zahtjeva su klijentelističkog karaktera. Javna je tajna da su se ambasadorska mjesta kao najatraktivnija već našla pod udarom klijentelističkih zahtjeva. Mnoga su obećanja data. Slično kao što je riječ o naimenovanjima za pozicije pomoćnika ministara, ali i brojna druga na dobro plaćene pozicije u javnim institucijama i javnim preduzećima “, istakao je Vujović.
Ocijenio je da sukob predsjednika Crne Gore i Vlade oko ambasadorskih mjesta može da bude velika šansa za crnogorsku diplomatiju.
” Da zaštiti crnogorsku diplomatiju od brojnih klijentelističkih rješenja. Ako Vlada spriječi DPS uhljebe, a predsjednik Crne Gore uhljebe nove vlasti, može to da bude sjajna vijest za Crnu Goru. Najgore bi bilo da kompromis bude klijentelistička podjela ambasadorskih mjesta”, smatra Vujović.
Različiti scenariji
On kaže da su mogući različiti scenariji na sjednici Skupštine 20. januara i nakon nje.
” Jasno je da vladajuća većina ima zadatak da ponovo izglasa zakone po svaku cijenu. A cijena je velika. Ponovo imamo bojkot parlamenta od opozicije. Imamo blokadu drugih procesa, a sve to je sad na teret sadašnje vladajuće većine”, ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, predsjednik Crne Gore ima nekoliko opcija nakon ponovnog izglasavanja zakona.
” Prva je da se drži svog obrazloženja kad je prvi put odbio da potpiše zakone, a to je da tretira novo izglasavanje kao odluke tijela donesene bez kvoruma, te da ih kao ništavne ignoriše. Druga je da ih potpiše i pokrene postupak pred Ustavnim sudom. U prvom slučaju se principijelno drži prvog obrazloženja, uz produbljivanje ustavne krize i rizikuje da Ustavni sud provjerava da li krši Ustav, te eventualno rizikuje razrješenje. U drugom slučaju se povlači, postavlja kao kooperativan, ali šalje poruku da je njegova pozicija slaba. Čini se da je u prvom slučaju pozicija predsjednika Crne Gore prilično jaka, kako zbog grešaka Skupštine, ali i činjenice da će Ustavni sud raditi u okrnjenom sastavu. Umjesto sa 7, Ustavni sud će raditi sa 5 članova, a tada bi za eventualno razrješenje predsjednika Crne Gore trebalo da glasa 4 od 5 sudija Ustavnog suda “, istakao je Vujović.
Predsjednik ne obavlja protokolarnu funkciju, nego stvarnu
Zlatko Vujović je, govoreći o kohabitaciji, kazao da se „jasno mora reći da ona podrazumijeva podjelu uloga u vršenju izvršne vlasti“.
” Izvršnu vlast po crnogorskom ustavu ne vrši samo Vlada, već jedan dio nadležnosti dijeli sa predsjednikom. Primjer oko imenovanja ambasadora to najbolje ilustruje. Predsjednik Crne Gore u ovom slučaju ne vrši nikakvu protokolarnu funkciju, već stvarnu. I nije to nešto što nije svojstveno drugim državama. Pogledajmo Hrvatsku. U njoj su ovlašćenja predsjednika značajno smanjena u odnosu na vrijeme predsjednika Tuđmana, ali Vlada mora da pregovara sa predsjednikom Hrvatske oko imenovanja ambasadora, ali i šefa obavještajne službe… I nesporazumi nijesu svojstveni samo kohabitaciji, već su uočeni i kad je predsjednik bio iz vladajuće partije. Grabar-Kitarović i Plenković su imali daleko od harmoničnih odnosa kada je riječ o imenovanjima. Vlada mora da shvati da i predsjednik ima odgovornost za ta imenovanja. Tako umjesto da gube vrijeme Vlada treba da pokrene konsultacije sa predsjednikom i da se nađe kompromis, kako to proizilazi iz Ustava. Medijskim spinovima se ne rješava ovaj problem več ustavnim obavljanjem svojih dužnosti “, poručio je Vujović.
Većina da „prizna grešku“
Zlatko Vujović smatra da bi „najelegantinije“ i „najjednostavnije“ za novu većinu bilo da „prizna grešku“ iz parlamenta od 29. decembra.
” Vladajuća koalicija ima nespornu većinu u crnogorskom parlamentu. Kriza je izazvana zbog proceduralnih razloga. Interes vladajuće većine bio bi da izbjegne ovu situaciju što hitnije, jer ona gubi mnogo više nego opozicija. Najednostavniji i najelegantniji način bio bi da prizna grešku, vrati stvari prije spornog zasijedanja, verifikuje mandat Zoronjić u neupitnoj proceduri i preuzme kontrolu nad procesom. Ovako, ukoliko predsjednik ne potpiše zakone nakon ponovljenog izglasavanja, Crna Gora rizikuje da se nađe u dubokoj krizi koja će biti sve dublja. Tada će biti mnogo teže doći do kompromisa “, ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, vladajuća koalicija istrajavanjem će samo dati mnogo veći politički uticaj predsjedniku Crne Gore, pomoći mu da homogenizuje biračko tijelo protivnika sadašnje vlasti.
Preporučeno
” U tom slučaju biće potrebna intervencija i medijacija SAD i EU. Za očekivati je onda da će veći pritisak tada biti na vladajuću većinu “, dodao je Vujović.
