Video
On upozorava da vladajuću većinu na okupu drži prvenstveno interes opstanka na vlasti, dok koalicioni partneri državne resurse koriste za jačanje sopstvenih partijskih pozicija. Smatra i da bi eventualni odlazak Aleksandra Vučića sa vlasti u Srbiji značajno smanjio miješanje Beograda u političke procese u Crnoj Gori.
MANDIĆ I KNEŽEVIĆ – SAVEZNIŠTVO IZA PRIVIDNOG SUKOBA
STANDARD: Vladajuća većina djeluje stabilno kada je riječ o opstanku vlasti, ali teško donosi važne političke odluke. Da li je riječ o prolaznoj krizi ili suštinskim razlikama unutar koalicije?
VUJOVIĆ: Od početka je jasno da je riječ o heterogenoj, programski i identitetski, koaliciji koju okuplja minimalni zajednički interes – opstanak na vlasti.
Danas imamo gotovo bizarnu situaciju da su najveći protivnici evropskih integracija, vrijednosno i identitetski, upravo oni koji se predstavljaju kao njihovi najveći zagovornici, poput Nove srpske demokratije.
Mandiću stavovi o evropskim integracijama neće donijeti nove glasove, ali će ga sačuvati u fotelji. To je njegova ključna motivacija, posebno imajući u vidu naredne parlamentarne izbore i završnicu evropskih integracija.
Teško je očekivati da Crna Gora može završiti proces pristupanja Evropskoj uniji, uključujući ratifikaciju pristupnog sporazuma, sa liderima poput Mandića na čelu vladajuće koalicije.
STANDARD: Kako onda tumačite odnose Mandića i Kneževića? Jesu li njihova politička razmimoilaženja stvarna?
VUJOVIĆ: Glasanje o smjeni predsjednika Skupštine pokazalo je da Mandić uživa punu podršku struktura koje su saveznici Aleksandra Vučića.
Da je Vučić želio njegovo uklanjanje, imao je elegantan način da to uradi. Bilo je dovoljno da Knežević dođe na sjednicu i glasa onako kako je govorio o Mandiću. Međutim, to se nije dogodilo.
Naprotiv, Knežević praktično vodi kampanju da sačuva Mandića, iako se njih dvojica navodno politički razilaze.
Jasno je da su Mandić i Knežević saveznici Aleksandra Vučića i da imaju zajedničke planove za Crnu Goru. Razlike među njima su taktičke, a ne strateške.
U politici nikada nije bilo previše iskrenosti, ali ovo što gledamo u posljednje vrijeme gotovo je bizarno.
DEMOKRATE STJEŠNJENE IZMEĐU MANDIĆA I SPAJIĆA
STANDARD: Demokrate gube pojedine funkcionere, posljednji primjeri su Kotor i Cetinje, a istraživanja pokazuju pad podrške. Da li je partija Alekse Bečića u ozbiljnoj krizi?
VUJOVIĆ: Demokrate su u veoma teškoj političkoj poziciji jer su stiješnjene između Mandića i PES-a.
Mandić je ublažavanjem retorike postao prihvatljiviji dijelu njihovog biračkog tijela, dok Spajić povećanjem zarada privlači birače kojima su ekonomska pitanja najvažnija.
Demokrate pokušavaju da se približe biračkom tijelu Nove srpske demokratije, između ostalog naglašavanjem bliskosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ali je moguće da se zapravo događa obrnuto – da Mandić preuzima njihove birače.
Istovremeno imamo osipanje funkcionera i nezadovoljstvo unutar partije. Vidjeli smo Kotor, Cetinje, ranije Budvu, a nije isključeno da se slični problemi pojave i u drugim opštinama.
STANDARD: Koliko je njihovom slabljenju doprinijela odluka da preuzmu gotovo kompletan bezbjednosni sektor?
VUJOVIĆ: Mislim da je to bila strateška greška. Pokušali su da građane uvjere da su stub bezbjednosti države i da sve zavisi od njih.
Međutim, rezultati borbe protiv organizovanog kriminala prvenstveno se vezuju za tužilaštvo. Imali smo pokušaje da se svaki uspjeh glavnog specijalnog tužioca predstavi kao uspjeh Demokrata, ali za neuspjehe bezbjednosnog sektora nijesu mogli izbjeći političku odgovornost.
Građani veoma brzo reaguju na negativne događaje u toj oblasti, dok pozitivne rezultate mnogo sporije prepoznaju i politički nagrađuju.
Za razliku od njih, Spajić je svoju strategiju vezao za evropske integracije i povećanje zarada. Prema posljednjim istraživanjima kojima raspolažem, PES raste.
Demokratama će biti teško da objasne biračima šta su uradile tokom četiri godine vlasti.
KNEŽEVIĆ PLAĆA CIJENU LOJALNOSTI MANDIĆU
STANDARD: Može li Knežević svojim radikalnijim nastupima ozbiljnije ugroziti Mandića?
VUJOVIĆ: Ne. Prema posljednjim istraživanjima, Mandić jača, dok se Kneževićeva partija vraća na realniji nivo podrške.
Kneževiću najviše smeta što se ponovo pokazao lojalnim Mandiću. Ne može u potpunosti privući birače razočarane Mandićevom politikom, jer oni vide da ga istovremeno politički spašava.
Ako tvrdite da ste izašli iz vlasti, a vaši funkcioneri ostaju na pozicijama, ako ste protiv Mandića, a onda ga čuvate, ako ste u Podgorici opozicija, ali održavate lokalnu vlast, biračima postaje teško objasniti šta zapravo zastupate.
Mislim da se unutar srpskog biračkog tijela u Crnoj Gori sada pojavljuje jedna nova podjela – na one koji podržavaju Vučića i one koji su protiv njega.
Knežević je potpuno otvoreno stao uz Vučića, dok drugi akteri pokušavaju da budu oprezniji, iako i sami imaju dobre odnose sa njim.
SPAJIĆ NE KONTROLIŠE VLADU, ALI ZNA KAKO DA PRIVUČE BIRAČE
STANDARD: Da li Milojko Spajić zaista upravlja Vladom ili koalicioni partneri upravljaju njime?
VUJOVIĆ: Sa podrškom od oko 26 odsto na izborima, odnosno manje od polovine ukupne parlamentarne podrške Vladi, ne možete očekivati da potpuno kontrolišete vlast.
Kada imate veliki broj partnera koji mogu da obore Vladu ili blokiraju ključne projekte, upravljanje se svodi na iscrpljujuće traženje kompromisa.
Međutim, Spajić uspješno kontroliše određene političke procese, prije svega povećanje zarada.
Sve partije vlasti podržavaju povećanje plata, ali političku korist od toga imaće prvenstveno PES.
To što se predstavlja kao poreska reforma, po mom mišljenju, više je izborna kampanja nego stvarna reforma. Spajić precizno targetira ekonomski ranjivije kategorije birača kojima značajno povećanje zarada predstavlja ogromnu životnu promjenu.
Njima nije presudno šta takva politika dugoročno znači za ekonomsku stabilnost ili koliki će dio povećanja pojesti inflacija.
PES će od toga imati izbornu korist, a koliku će cijenu država i društvo platiti, drugo je pitanje.
Vjerujem da će uspjeti ne samo da vrati dio svojih ranijih birača, već i da preuzme dio podrške sadašnjih koalicionih partnera.
BOŠNJAČKA STRANKA IZMEĐU MANDIĆA I SOPSTVENIH BIRAČA
STANDARD: Kako vidite poziciju Bošnjačke stranke, koja prema pojedinim istraživanjima bilježi rast podrške, uprkos nezadovoljstvu dijela birača zbog saradnje sa Mandićem?
VUJOVIĆ: Biračko tijelo Bošnjačke stranke veoma negativno gleda na koaliranje sa Mandićevom strankom, posebno zbog njenog odnosa prema genocidu u Srebrenici.
Birači Bošnjačke stranke ne doživljavaju kao prirodno političko okruženje koaliciju sa Novom srpskom demokratijom, DNP-om, pa donekle ni sa Demokratama.
Ipak, Bošnjačka stranka uspijeva da održi svoju poziciju zahvaljujući klijentelističkom pristupu i pragmatičnom korišćenju političkih mogućnosti.
Glasanjem za smjenu Andrije Mandića Bošnjačka stranka pokušala je da odgovori na očekivanja značajnog dijela svog biračkog tijela i napravi politički otklon od predsjednika Skupštine, a da pritom ne dovede u pitanje svoje učešće u vlasti.
Međutim, činjenica da Mandić nije smijenjen otvara pitanje stvarnog političkog dometa takvog poteza. Bošnjačka stranka jeste formalno podržala njegovu smjenu, ali je istovremeno ostala dio parlamentarne većine koja omogućava njegov opstanak na funkciji.
Zato će za politički kredibilitet Bošnjačke stranke biti važno da li je ovo glasanje predstavljalo stvarno političko distanciranje od Mandića ili prvenstveno pokušaj da se ublaži nezadovoljstvo sopstvenih birača, bez suštinske promjene odnosa unutar vladajuće koalicije.
PARTIJE PODIJELILE DRŽAVNE RESURSE
STANDARD: Koliko je sadašnja vlast promijenila praksu partijskog korišćenja državnih resursa, koju je godinama kritikovala dok je bila opozicija?
VUJOVIĆ: Državni resursi danas se brutalno koriste od strane vladajuće koalicije.
Velike zloupotrebe imali smo i tokom vladavine DPS-a, ali čini mi se da nikada nijesmo imali ovakvu vulgarizaciju i brutalnost u korišćenju državnih resursa.
Pogledajte kako su koalicioni partneri rasporedili interese.
PES se fokusirao na finansije, poreski sistem i povećanje zarada. Bošnjačka stranka na socijalna davanja i finansiranje pojedinaca u određenim djelovima Crne Gore. Nova srpska demokratija i DNP na infrastrukturne i energetske projekte, uključujući angažovanje određenih srpskih kompanija.
Demokrate su preuzele bezbjednosni sektor, računajući da će kroz borbu protiv kriminala i kriminalizaciju prethodnog režima ostvariti političke benefite.
Svako je pronašao svoj prostor i strategiju, ali problem je što nema stvarnog razvoja. Partije su državne resurse stavile u funkciju sopstvenih interesa, a istovremeno ne mogu da pokažu ozbiljne razvojne rezultate.
EVROPSKE INTEGRACIJE MOGLE BI PROMIJENITI NAREDNU VLAST
STANDARD: Šta bi do parlamentarnih izbora naredne godine moglo presudno uticati na raspoloženje birača?
VUJOVIĆ: Ključni faktor biće evropske integracije i mogućnost da Crna Gora formalno zatvori pregovaračka poglavlja. I vlast i opozicija pokušaće da politički kapitalizuju eventualni uspjeh.
Drugo veliko pitanje je realizacija Spajićevih poreskih promjena, na koje je privreda veoma negativno reagovala.
Treći element su dešavanja u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući mogućnost da neko pokuša politički da zloupotrijebi eventualna hapšenja u predizborne svrhe.
Evropske integracije mogle bi biti presudne i za sastav naredne vlade.
Ukoliko Hrvatska ostane na sadašnjim pozicijama, teško je zamisliti vladu koja će obezbijediti ratifikaciju pristupnog sporazuma, a da DPS i PES ne budu njen dio.
To znači da bi evropske integracije mogle nametnuti prekompoziciju vladajuće koalicije.
PES će, vjerujem, zadržati značajnu podršku, iako vjerovatno neće dostići gotovo 26 odsto sa prethodnih izbora. Imaće kapacitet da značajno utiče na formiranje vlasti, a od njega će zavisiti želi li stabilniju koaliciju sa manje partnera ili ponavljanje sadašnjeg modela.
AKO VUČIĆ PADNE, CRNA GORA ĆE ODAHNUTI
STANDARD: Mogu li rezultati izbora u Srbiji značajno uticati na političke prilike u Crnoj Gori?
VUJOVIĆ: Svakako. Ukoliko bi došlo do pada Aleksandra Vučića, Srbija bi ušla u period političke konfuzije, donekle sličan onome što je Crna Gora prošla nakon 2020. godine.
Imali biste veliki broj političkih aktera, mnogo međusobnih sukoba i teškoće u konsolidaciji vlasti. Studentska lista vjerovatno bi se podijelila na više političkih partija.
Ti akteri bili bi zaokupljeni unutrašnjim problemima Srbije i ne bi imali vremena ni kapaciteta da se intenzivno bave Crnom Gorom.
Ne mislim da bi se nužno promijenio njihov vrijednosni odnos prema Crnoj Gori. Mnogi bi imali slične stavove kao Vučić.
Ali ne bi imali resurse, koordinaciju i centralizovanu političku moć da se bave dovođenjem birača u Crnu Goru, kupovinom medija ili pokušajima promjene nacionalne strukture.
Zato mislim da bi Crna Gora odahnula. Za naš izborni proces bilo bi izuzetno dobro da se uticaj Srbije svede na minimum.
STANDARD: A ako Vučić ipak ostane na vlasti?
VUJOVIĆ: Čak i ako pobijedi, Vučić neće biti snažan kao ranije. Ozbiljno je uzdrman i potrošio je ogromne resurse.
Čuo sam ocjenu da je ovo ili njegov kraj ili početak kraja. Rekao bih da taj početak kraja već traje.
Mislim da više ne može preokrenuti taj proces. Njegova politička snaga opada i pitanje je samo može li zahvaljujući ogromnim resursima odložiti gubitak vlasti.
Preporučeno
Možda može kupiti još nešto vremena, ali teško da može obezbijediti pun novi mandat.
