Vukčević je, komentarišući dogovor vlasti i opozicije, kao i početak procedure izmjena Ustava, rekao da je Crna Gora ovim političkim dogovorom možda prvi put nakon dužeg perioda, počela da liči na države članice Evropske unije u kojima se oko najvažnijih državnih pitanja postiže širok politički konsenzus. Ocijenio je da su se politički akteri ovoga puta ponijeli više državnički nego partijski, svjesni da postoje pitanja koja prevazilaze dnevnu politiku.

Važan iskorak

Vukčević je ocijenio da dogovor vlasti i gotovo cjelokupne opozicije predstavlja važan politički i društveni iskorak.

“Ustav nije običan zakon koji se mijenja u skladu sa trenutnim političkim okolnostima, već najviši pravni akt države koji mora biti rezultat što šireg političkog i društvenog konsenzusa. Upravo zbog toga smatram da je postignuti dogovor od posebnog značaja. Posebno bih istakao da je Crna Gora ovim političkim dogovorom, možda prvi put nakon dužeg perioda, počela da liči na države članice Evropske unije u kojima se oko najvažnijih državnih pitanja postiže širok politički konsenzus”, istakao je Vukčević.

Poručio je da je ovoga puta državni interes stavljen ispred partijskog.

“Činjenica da su gotovo cjelokupna vlast i opozicija uspjele da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju ustavne promjene, koje predstavljaju jedan od ključnih uslova za završetak evropskih integracija, pokazuje da je državni interes stavljen ispred partijskih razlika”, rekao je Vukčević.

Kazao je da punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji nema alternativu.

“Upravo zato ohrabruje što su se politički akteri ovoga puta ponijeli više državnički nego partijski, svjesni da postoje pitanja koja prevazilaze dnevnu politiku i zahtijevaju zajedničku odgovornost prema budućnosti države. Mislim da svi treba da budemo ponosni na činjenicu da je oko ovako važnog državnog pitanja postignut konsenzus između vlasti i opozicije, jer upravo na takvim primjerima počiva demokratska kultura razvijenih evropskih država”, rekao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, tek predstoji najvažniji dio posla – izrada konačnog teksta amandmana, javna rasprava, pribavljanje mišljenja Venecijanske komisije i konačno odlučivanje u parlamentu.

“Zato ne očekujem da se taj proces može završiti za nekoliko sedmica. U najboljem slučaju, ukoliko bude postojala puna politička saglasnost i efikasan rad svih institucija, ustavne izmjene bi mogle biti usvojene tokom narednih mjeseci. Međutim, kvalitet ustavnih rješenja uvijek mora imati prednost nad njihovim brzim usvajanjem”, poručio je Vukčević.

Na pitanje koliko će ustavne izmjene značiti za crnogorsko pravosuđe, on je istakao da suština ovih ustavnih promjena nije u samoj izmjeni ustavnog teksta, već u tome da li će one unaprijediti funkcionisanje pravosuđa.

“Ukoliko rezultiraju jačanjem nezavisnosti sudova, većom odgovornošću nosilaca pravosudnih funkcija, efikasnijim izborom sudija Ustavnog suda i kvalitetnijim radom Sudskog i Tužilačkog savjeta, onda će predstavljati jedan od najvažnijih iskoraka u jačanju vladavine prava od obnove nezavisnosti”, kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, to je od posebnog značaja i sa aspekta evropskih integracija, jer, kako je kazao, upravo oblast pravosuđa predstavlja jedno od ključnih mjerila uspješnosti Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Međutim, nijedna ustavna norma sama po sebi neće riješiti probleme ukoliko ne bude praćena dosljednom primjenom zakona, profesionalnim izborom nosilaca pravosudnih funkcija i jačanjem institucionalne odgovornosti.

Pozitivno iznenađenje

Komentarišući što ovoga puta predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije potencirao pitanja uvođenja srpskog jezika kao zvaničnog i trobojke, Vukčević je rekao da je to bio racionalan i odgovoran politički pristup.

“Pitanja jezika, državnih simbola i identiteta tradicionalno izazivaju najveće političke podjele u Crnoj Gori i u ovom trenutku bi mogla ugroziti postizanje konsenzusa oko pitanja koja su od suštinskog značaja za evropsku budućnost države. U tom kontekstu, smatram da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić ovoga puta pozitivno iznenadio svojim pristupom. Umjesto insistiranja na temama koje bi produbile političke podjele, odlučio je da prioritet da ustavnim reformama koje predstavljaju jedan od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i ostvarenje punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji”, istakao je Vukčević.

Rekao je da, kada se odlučuje o pitanjima od strateškog značaja za budućnost države, upravo se od najviših državnih funkcionera očekuje da interes države stave ispred partijskih interesa i kratkoročnih političkih poena.

“Mislim da je ovim potezom pokazao političku zrelost i odgovornost, a takav pristup može doprinijeti stvaranju stabilnijeg političkog ambijenta i ubrzanju evropskog puta Crne Gore, što bi trebalo da bude zajednički cilj svih političkih subjekata”, kazao je Vukčević.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su 7. jula prijedlog za promjenu Ustava kojima se uređuje sastav, izbor, mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta. Glasalo je 77 poslanika, od kojih je 74 bilo za, a tri protiv. Krajem prošle sedmice, poslanici su sa 70 glasova utvrdili Nacrt amandmana 17 do 21 na Ustav, kojima su predviđene značajne promjene u oblasti pravosuđa i funkcionisanja Centralne banke CBCG. Predložene izmjene dio su obaveza države u procesu pristupanja EU, prije svega u okviru zatvaranja pregovaračkih poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 17 – Ekonomska i monetarna unija.

Procedura

Prijedlog za promjenu Ustava, prema tom najvišem državnom aktu, mogu podnijeti predsjednik države, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Skupština najprije odlučuje da li će otvoriti postupak za izmjene, a za tu odluku potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa. Ukoliko parlament podrži otvaranje postupka, Ustavni odbor priprema nacrt amandmana koji potom ide na javnu raspravu koja traje najmanje mjesec. Nakon toga Odbor utvrđuje konačni prijedlog ustavnih amandmana, o kojem se Skupština ponovo izjašnjava, takođe dvotrećinskom većinom. Ako izmjene obuhvataju odredbe koje se odnose na državni karakter, suverenost, službeni jezik, državne simbole ili druga ustavom posebno zaštićena pitanja, nakon usvajanja u parlamentu morale bi biti potvrđene i na referendumu, za koji je potrebna podrška najmanje tri petine ukupnog broja upisanih birača.

Bez efikasnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni pristupanja EU

Miloš Vukčević je, na pitanje hoće li Ustavni sud uskoro raditi u punom kapacitetu, rekao da očekuje da će upravo politički dogovor koji je postignut doprinijeti stabilizaciji rada Ustavnog suda i popunjavanju njegovog sastava.

Preporučeno

NOVA RAČUNICA ZA SMJENU: Mandić pred najneizvjesnijim glasanjem do sada

Brković priveden u Sud za prekršaje zbog kršenja Zakona o zabrani diskriminacije

Spriječen mogući napad na KAŽANEGRU u Budvi: Građani savladali stranog državljanina sa repetiranim pištoljem

LAKOVIĆ: Sinu ću objasniti da treba da prekinemo porodičnu tradiciju navijanja za Crvenu zvezdu

SAMARDŽIĆ ZA STANDARD: Unutrašnje podjele mogu postati prepreka na putu ka EU, Hrvatska i formalno može uticati na pregovore

“Draško, kako ćeš ti da budeš pogubljen”: Jeziva prijetnja glavnom i odgovornom uredniku TV E

“Crna Gora ne može imati funkcionalan ustavni sistem bez potpuno popunjenog Ustavnog suda, jer je riječ o instituciji koja predstavlja posljednjeg čuvara ustavnosti, zaštite ljudskih prava i ravnoteže između grana vlasti. Pun kapacitet Ustavnog suda nije pitanje političkog prestiža, već elementarne pravne sigurnosti građana. Zbog toga vjerujem da postoji dovoljno političke odgovornosti da se ovo pitanje što prije riješi, jer bez efikasnog Ustavnog suda nije moguće govoriti o punoj vladavini prava niti o uspješnom završetku procesa pristupanja Evropskoj uniji”, rekao je Vukčević.