Pacijenti u Crnoj Gori su i dalje, zbog dugotrajnih čekanja na specijalističke preglede, primorani da idu u privatne ambulante, ocijenila je u saopštenju za javnost poslanica Demosa, Anka Vukićević.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

TIVAT PRED NAJVEĆIM BEZBJEDNOSNIM TESTOM: Samit EU – Zapadni Balkan ne smije imati nijednu grešku

“U zadnje tri godine crnogorski zdravstveni sistem, nažalost, ubjedljivo drži posljednje mjesto na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema, podsjeća poslanica. Iako zemlja sa malim brojem stanovnika u kojoj se reforme brzo i lako mogu realizovati naš zdravstveni sistem ostaje hronični bolesnik koji nije “pokriven” adekvatnom terapijom. Reforme kojima je obećavano poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga, praksa je pokazala, nijesu dale rezultat pa se postavlja pitanje da li su reforme bile dobro planirane ili nijesu realizovane. Što god da je, do sada niko nije snosio odgovornost ni zbog dugotrajnih čekanja, ni zbog skraćenja liste ljekova koji se mogu dobiti o trošku Fonda, niti zbog nedostatka zdravstvenih radnika u pojedinim službama zbog čega se prave velike gužve a pregledi traju prekratko da bi se mogli nazvati kvalitetnom zdravstvenom uslugom”, kaže Vukićević.

Tri mjeseca nakon uvođenja elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda Ministarstvo zdravlja je, kako podsjeća, uradilo analizu koja je pokazala da je 37 odsto uputa ostalo neiskorišćeno.                                                                                                      

“I opet sav teret pada na zdravstvene radnike i pacijente. Pacijentima je zamjereno jer nijesu otkazali termin za pregled na kojem se nijesu pojavili. Postavlja se pitanje da li su odgovorni oni zbog kojih su tih 8000 pacijenata koji su zbog čekanja na pregled u Kliničkom centru, koje je neprihvatljivo dugo, često i duže od obećanog maksimuma od 30 dana prinudili da preglede obave u privatnim ambulantama izlažući i sebe i svoju porodicu dodatnim troškovima. “Pod lupom“ je i 11 ljekara koji su dnevno pisali po 70 uputa ljekaru specijalisti. Na primarnom nivou zdravstvene zaštite 80 odsto zdravstvenih problema trebalo bi biti riješeno. Za to je osim znanja, koje se podrazumijeva, neophodno obezbijediti i dovoljan broj ljekara koji će imati vremena da pruže uslugu kojom će pacijenti biti zadovoljni.T o potvrđuje i činjenica da je najveći broj neiskorišćenih uputa  u internističkoj, neurološkoj i ortopedskoj ambulati, upravo tamo gdje je i deficit specijalističkog kadra veći od 100 odsto”, navela je ona.

Da je sistem dobro organizovan, kako ističe, imao bi jasnu evidenciju koliko je pacijenata upute iskoristilo u privatnim ambulantama i sa rezultatima se vratilo izabranom ljekaru koji ima mogućnost da otkaže pregled koji je već obavljen i oslobodi termin za nekog drugog pacijenta.

“Odgovornost je dakle, na onima koji kreiraju i sprovode sistem i koji svoje greške pokušavaju prebaciti na ‘savjest’ nezadovoljnog pacijenta”, zaključila je ona.