Video
Populizam, populizam i samo to
Vuković kaže da se nerijetko može čuti kako vlast u Crnoj Gori izgleda kao raštimovani orkestar. Međutim, stekao je utisak da izgleda baš onako kako se i očekivalo.
“To je kombinacija populističkih partija. Nije samo Pokret Evropa sad populistička partija, Demokrate su izrazito populistička partija. Socijalistička narodna partija je na neki način na klackalici između krupnog populizma i desnog etnonacionalizma. Imate partije koje se bore za to ko će više ostati na populističkoj strani, a ko će više proklizati ka desnom etnonacionalizmu. Ali, sve su populističke, nemaju svoje programe. Vlada nema program. Nakon njenog formiranja javno su i priznali da programa nikad nije bilo. To je bila jedna prekompozicija političkih funkcija, raspodjela političkih sinekura”, rekao je Vuković.
Smatra da je riječ o partijama koje sopstvenim marketingom uspijevaju da se održe relevantnim u javnom prostoru, saopštavajući ono što javnost želi da čuje.
“Znajući istovremeno da oni nemaju niti političkih, niti pravnih, niti na nivou ljudskih resursa kapaciteta da iznesu bilo šta od tih politika. Jer, prije svega, politike koje su u startu najavljivali bile su kontradiktorne i sada se manifestuju. Dakle, to su partije koje su sve su personalizovale, sve doživljavaju kao ličnu potrebu za autopromocijom”, kazao je Vuković.
Objašnjava zbog čega je populizam problematičan za tranziciono društvo kako što je crnogorsko.
“Zato što populizam zanemaruje procedure i zakone, obesmišljava procese kojima se jača sistem. Dakle, za njih je sistem sredstvo i na taj način oni će iskoristiti, čak i ako imaju mogućnost pravne praznine. S druge strane, obesmisliće proceduru onoga trenutka kada im je ona na putu, kako bi došli do sopstvenog cilja. Dakle, to je elementarno urušavanje svega što demokratija prepoznaje. To je opasnost populizma. I mi sada normalizujemo ovu vrstu populističkog destruktivnog ponašanja koje urušava sistem u cijelini”, smatra Vuković.
Rekonstrukcija Vlade
Govoreći o rekonstrukciji Vlade, Vuković očekuje da će se dogoditi, kao što je i najavljeno. Suštinski, kaže, preopterećenim sistemom danas upravljaju ljudi koji proizilaze iz bivšeg DF-a, Demokrata, PES-a, čak i iz URE, koja je formalno u opoziciji. Rekonstrukcija Vlade još jednom će u prvi plan izbiti pitanje – koje su individue na kojim funkcijama.
“Kao što je DF najavio da će njegovi predstavnici glasati protiv bilo čega što na neki način upućuje da je Kosovo nezavisna država, ne sumnjam da oni imaju itekako jasnu viziju onoga što će ubrzo nastupiti, a to je rekonstrukcija Vlade. To im je obećano, zbog toga su Vladu podržali. Znaju čak i koja će ministarstva dobiti. U velikoj mjeri spremaju se da postave sebi lojalne ljude po dubini, kako mediji to vole da kažu. I opet se vraćamo na populizam, da se sve svodi na lično, ko će biti u Vladi, čije je prisustvo više podnošljivo”, istakao je Vuković.
Ignorisanje krupnih političkih momenata
Ne iznenađuje izostanak reakcije premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, kao ni cjelokupne Vlade, na grube kritike i optužbe predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, nakon najave da će Crna Gora podržati ulazak Kosova u Savjet Evrope.
“Vidi se da su vlasti u Crnoj Gore, u principu, na istom fonu. Ne žele previše da se remete odnosi koji su doprinijeli formiranju Vlade. Ne iznenađuje ni samo glasanje članice PSSE Maje Vukićević. To je čin političkih principa partije Milana Kneževića (DNP) i bilo je očekivano da se tako postavi stranka koja je dosljedno i decidno uvijek najavljivala kako će se odnositi prema pitanju regionalnih odnosa, prije svega kada je riječ o Kosovu, a i šire”, ocjenjuje Vuković.
No, postaje, kaže, indikativna aktivna potreba da se ignoriše tako krupan politički moment, što može uputiti na dva zaključka.
“Prvi je da oni koji su u Vladi trenutno ne doživljavaju ozbiljno svoje političke saveznike u parlamentarnoj većini. Drugi je da oni, zapravo, misle ono što predstavnici DNP-a kažu. Jedino što pokušavaju je da kupe vrijeme tako što će ignorisati, a time i tolerisati takvo ponašanje. Skloniji sam ovom drugom zaključku. To govori da vlast u Crnoj Gori samo pokušava da kupi vrijeme kako bi se ostvarile one politike, koje su im zaista na srcu. Dakle, Milan Knežević, njegova partija, bivši DF, oni govore ono što cjelokupna Vlada misli”, smatra Vuković.
Izbjegavanje odgovornosti
Mislim da je Vlada sastavljena po diktatu iz Srbije. Koliko god se fingiralo distanciranje vlasti od politika u Beogradu, mnogi činioci u vlasti u Crnoj Gori ne propuštaju priliku da se na jedan ponizan način postave prema onome što dolazi iz Beograda. Tu su salve izvinjenja, česte formulacije koje izbjegavaju suštinu, pokušaji kamuflaže iza slatkorječive forme.
“To je najbolje prikazano na skorašnjem primjeru kada je partija Alekse Bečića (Demokrate) odlučila da osudi govor mržnje upućen dvijema političarkama, ministarki Maidi Gorčević i poslanici Maji Vukićević, iako nijesu primile istu vrstu kritika, niti zahtijevaju istu vrstu reakcije. Potreba za lažnom ekvilibristikom u Crnoj Gori postaje jedna zaprepašćujuća tendencija. Izjednačava se ono što se ne može izjednačiti. To je potreba da se sve uprosti, banalizuje, kako bi se na nivou forme pokazala potreba za zaštitom. Suštinski, Demokrate izbjegavju da decidno pokažu stav o tome ko je koga kritikovao i zašto je kritikovao”, naveo je Vuković.
Relacije Beograda i Podgorice
Ocjenjuje da je odnos Beograda prema Podgorici u kontinuitetu paternalistički, gotovo neoimperijalistički, što je jednostavno detektovati.
“Srbija ne doživljava Crnu Goru kao suverenu državu kada suvereno donosi odluke. Srbija će sarađivati sa Crnom Gorom i uvažavati njene stavove samo u onom trenutku kada Crna Gora prihvati diktat i uradi ono što bi Srbija zahtijevala. Takav odnos Srbija nema ni prema jednoj državi, čak ni u regionu. Srbija i dalje doživljava Crnu Goru kao svoj domen, kao svoj posjed. Pokušava da kontroliše unutrašnje političke procese, na način koji je do te mjere transparentan da se dovodi u pitanje da li je Crna Gora u stanju da vodi sopstvenu politiku”, kazao je Vuković.
Ne očekuje promjenu odnosa prema Crnoj Gori dok god je aktuelna vlast u Beogradu tu gdje jeste. Ni alternativa u Srbiji nije drugačijeg stava i ne doživaljava Crnu Goru kao državu koja ima pravo da odlučuje.
“U opozicijonim klupama ćete čuti glasove, i to ne rijetko, već dominantno, da Crna Gora, ipak, mora da se uskladi prije svega sa vanjskom politikom Srbije, pa onda da formira sopstvenu, vanjsku politiku”, podsjeća Vuković.
IBAR
Ukoliko Crna Gora u junu dobije pozitivan IBAR bilo bi racionlano očekivati da Srbija diplomatski čestita. Međutim, ističe Vuković, može se očekivati da će se nastaviti sa pritiscima koji će izazivati vještačke krize i tenzije na političkom planu Crne Gore, kako bi što više bila institucionalno paralizovana za naredne korake u pridruženju Evropskoj Uniji.
“Česti su glasovi o tome da Srbiji ne odgovara da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske Unije, da bude primjer proširenja kojem EU teži. Ako Srbija nastavi da ovakvim tempom utiče na unutrašnje prilike u Crnoj Gori, čak i takva Crna Gora unutar EU ostaje laka meta za hibridno djelovanje iz Beograda. Dobijanje IBAR-a, samo po sebi, neće ispriječiti hibridna djelovanja iz Beograda. Treba da se postavi pitanje – u kojoj mjeri su političke elite koje su na vlasti u Crnoj Gori spremne da se otvoreno ograde od takvog djelovanja iz Beograda, a ne da ga aktivno ignorišu i ponašaju se kao da je Crna Gora neko preduzeće, premijer finansijski direktor koji se bavi samo finansijama, ali ne i suštinskim političkim temama, koje su srž problema regionalnih odnosa”, istakao je Vuković.
Dodik i pokeraški set poteza
Potezi i odluke predsjednika bosansko-hercegovaškog entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji imaju eho u region, kao i pozivi na ponovno ujedinjenje Srba, zaslužuju odgovor međunaronde zajednice, politički i pravni, smatra Vuković.
Preporučeno
“Sudeći po analizama koje sam čitao, autora kojima vjerujem, koji detaljno prate situaciju u BiH, sve je jasnije da je neophodna neka vrsta insitutcuonlane, političke eskalacije od strane međunarodne zajednice. Dakle, međunarodna zajednica treba da stavi do znanja da su mjere poput ograničavanja političke moći i djelovanja Milorada Dodika – prihvatljive. Jer, jedino će se na taj način umiriti hazarderski, pokeraški set poteza koji Milorad Dodik u dužem periodu koristi da normalizuje devijantne forme ponašanja. To je neprihvatljivo, prije svega zbog građana Republike Srpske, koji ispaštaju. Neprihvatljivo je zbog građana Bosne i Hercegovine. Neprihvatljvo je zato što je cjelokupni sistem paralizovan”, zaključio je Vuković.
