Video
„Ono što se sinoć dogodilo potpuni je udar na pravni poredak Crne Gore. Usvajanjem Zakona (o slobodi vjeroispovijesti) više ne možemo govoriti da je Crna Gora građanska država“, kazala je Vuksanović-Stanković u našoj emisiji “Drugačija radio veza”.
Repriza Podgoričke skupštine, 1918. tragedija – sinoć farsa
Vuksanović-Stanković objašnjava da Zakon nije ni legalan ni legitiman zato što vladajuća većina nije imala potreban kvorum.
„Suprotno odredbama poslovnika konstatiovano je prisustvo poslanice DNP-a Maje Vukićević elektronskim putem, što prema poslovniku nije moguće jer se kvorum utvrđuje fizičkim prisustvom svakog poslanika. Koji fizički mora da uzme kartiicu i da na taj način potvrdi svoje prisustvo u Skupštini. Nakon tog je ona mogla da glasa elektronskim putem. Mi smo imali pravni nonsens da u glasanju učestvuje jedna građanka Crne Gore“.
Državna izborna komisija Crne Gore odbila je da verifikuje mandat Suadi Zoronjić koja je izabrana sa liste “Crno na bijelo”, nakon što je Skupština obavijestila da je Filip Adžić iz iste koalicije podneo ostavku. Vladajuća većina se nakon toga oglušila o tu odluku DIK!
Vuksanović-Stanković naglašava da je odluka Državne izborne komisije morala da obavezuje skupštinsku većinu.
„Sinoć u sali pravno gledano sjedjelo je 40 poslanika. Još ako se uzme u obzir da Vukićević nije mogla da glasa o kvorumu, figurativno možemo kazati da je u skupštini bilo 39 poslanika“.
Vuksanović-Stanković vidi sličnost sa Podgoričkom skuštinom prije više od 100 godina.
„Karl Marks je rekao da se istorija dva puta ponavlja. Prvi put kad se desi je tragedija, a drugi put je farsa. Mi smo 1918. imali tragediju, a sinoć smo imali farsu. Sa tom farsom suočiće se i ostaće upisani u istoriji oni koji su sinoć digli ruku za ovaj zakon“.
Bečić dozvolio nasilje u parlamentu
Predsjednik Skupštine Aleksa Bećić je, kako kaže Vuksanović-Stanković , dozvolio da se desi pravno nasilje u parlamentu:
„Ili nije imao dobre pravne savjetnike ili je sam tako odlučio“.
Sada zakon, objašnjava, ide na ruke Predjsedniku države, koji ga može, ali ne mora proglasiti ukazom.
„Ukoliko bi se desilo da Đukanović ne progalsi ukazom ovaj zakon, zakon se vraća u skupštinsku proceduru na ponovno odlučivanje. Nakon toga zakon ponovo ide na izglasavanje. U drugom koraku predsjednik mora da proglasi zakon ukazom. Ukoliko zakon ovakav ostane, sljedeći korak je da bilo koja politička partija može da podnese inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti. Ako Ustavni sud ocijeni da je zakon neustavan, onda se ponovo vraća u skupštinsku proceduru, ako ocijeni da je ustavan onda takav Zakon ostaje na snazi“.
Smatra da bi i međunarodna zajednica trebalo da se zabrine zbog dešavanja sinoć u parlamentu.
„Ako je međunarodna zajedna zajednica uputila podršku ovoj vladajućoj većini, mislim da u tom dijelu nije bila podrška da se gazi Crna Gora. Ovdje se ruše temelji građanske Crne Gore, a znamo da se svi evropski zvaničnici zalažu za građansku Crnu Goru“.
Na pitanje da li će ići u bojkot parlamenta, Vuksanović Stanković kaže da prije te odluke treba sačekati pravne korake koji će uslijediti.
Kongres SDP 31. januara?
Komentarišući uvjerenje suverenističke javnosti da SDP i DPS kasne sa završavanjem unustranačkih poslova, te da su previše okupirni njima, a da se u međuvremenu dešavaju loše stvari po državu, Vuksanović-Stanković smatra da navodi nijesu na mjestu, jer aktivnosti SDP-a oko organizovanja kongresa nijesu usporile aktivnosti radi odbrane državnih interesa.
„Sama situacija sa koronavirusom usporava situaciju oko kongresa. Kongres bi trebalo da se održi 31. januara.“
Vuksanović-Stanković na pitanje o načinu budućeg djelovanja suverenističkih snaga kaže da je za zajedničko djelovanja, koje ne znači obavezno i predizborne saveze.
Preporučeno
„Moj lični stav je da sve snage koje su za evropsku modernu građansku Crnu Goru, koja će štititi interese svih građana, bez obzira na vjersku nacionalnu ili bulo koju drugu pripadnost, treba da udruže svoje snage, uz obavezan prefiks reformisanosti. Ono što je važno, je očuvanje crnogorske nezavisnosti, identiteta i očuvanje državnih resursa Crne Gore“, zaključila je Vuksanović-Stanković.
