Video
Na javni poziv za izbor sudija Ustavnog suda prijavili su se: Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Milan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder, Jelena Ružičić, Gorica Fatić i Edis Hadžić.
Ustavni odbor je juče formirao komisiju koja će danas razmotriti kandidature i utvrditi da li su podnijete u skladu sa uslovima navedenim u javnom pozivu. Na čelu komisije je Jovanka Laličić, a članovi su Luiđ Škrelja i Vladimir Martinović. Nakon što komisija da svoj sud, utvrdiće se termin konsultativnog saslušanja kandidata koji su ispunili uslove javnog poziva.
Među prijavljenim kandidatima za sudije većina ih se i ranije javila na konkurs. Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović pozvao je juče sa Ustavnog odbora političke aktere na odgovornost kako bi se izabrale sudije Ustavnog suda. On je kazao da je prijatno iznenađen da se uopšte javilo ovoliko kandidata, odnosno da ih nije pokolebala partijska kombinatorika koja je obilježila odlučivanje o kandidatima prijavljenim na prethodne konkurse.
Popović je kazao da je tehnički gotovo nemoguće da sudije budu izabrane prije raspisanih lokalnih izbora 23. oktobra u Podgorici i još 12 opština.
“Iduće sedmice jedan od sudija Ustavnog suda ide u penziju i ostajemo na troje od sedam sudija. On više od iduće sedmice nema kvorum. Apelujem da se ubrza procedura, mora se sprovesti ono što je do nas. Da to ide ekspresno i saslušavanje i prijedlog koji će ići prema plenumu. Svaki sat je bitan”, kazao je Popović.
Poslanik Vladimir Martinović naveo je da su Demokrate u julu glasanjem za određeni broj kandidata dale svoj doprinos pokušaju odblokiranja Ustavnog suda.
“Određeni politički subjekti nijesu glasali ni za jednog. Ustavni odbor i komisije su svoj posao radili promptno i nijesu kočili bilo šta vezano za taj proces i očekujem da ćemo to raditi u mjeri mogućeg i sada”, kazao je Martinović.
Bez jasne spremnosti političkih partija da ne opstruiraju izbor sudija Ustavnog suda, Crna Gora od 13. septembra, kada zbog sticanja uslova za penziju ističe mandat sudiji Miodragu Iličkoviću, ostaje bez suda koji može da meritorno odlučuje u slučaju izbornih prigovora. Drugim riječima, bez Ustavnog suda nema ko da riješi izborne nesporazume. Iličković je jedan od četvoro sudija koji trenutno održavaju kvorum ove institucije koja bi trebalo da ima sedam sudija.
Krajem jula propuštena je mogućnost da se, kako je načelno bilo dogovoreno, izabere makar jedan sudija, kako bi u susret oktobarskim izborima Crna Gora imala Ustavni sud koji ima kvorum za odlučivanje u slučaju izbornih žalbi.
Tada nijedan od kandidata prijavljenih na tri konkursa nije dobio na Ustavnom odboru nijedan glas od Građanskog pokreta Ura, što je bio razlog što su tu partiju na čijem je čelu Dritan Abazović otvoreno prozivale Demokrate zbog opstrukcije izbora nosilaca sudske funkcije kao jedne od stavki od značaja za evaluaciju pregovaračkog procesa i prioriteta u agendi evropskih integracija.
Da bi Ustavni sud postao funkcionalan, postoji opcija da resorni odbor do 15. septembra završi konsultativno saslušanje kandidata čija prijava bude verifikovana, kako bi izbor sudija bio eventualno završen na vanrednoj sjednici koja se može zakazati do posljednjeg dana septembra. Sjednica mora biti zakazana najmanje 15 dana prije 30. septembra koji je, prema Poslovniku Skupštine, posljednji dan predviđen za održavanje vanredne sjednice.
Mimo toga ostaje opcija da se o izboru sudija, ukoliko se dogovori podrška, glasa na redovnom zasijedanju. U svakom slučaju, za izbor sudija potrebna je dvotrećinska podrška na plenumu. Ukoliko izostane, u roku ne kraćem od mjesec nakon toga, uslijedilo bi „popravno“ glasanje i izbor kandidata uz tropetinsku podršku ukupnog broja poslanika.
Ustavni sud od početka godine radi u sastavu od četiri člana iako po zakonu ima sedam. Predsjednik je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Miodrag Iličković, koji tokom ovog mjeseca odlazi u penziju. Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.
Preporučeno
Time se dolazi u situaciju da, nakon prestanka funkcije sudiji Iličkoviću, Ustavni sud Crne Gore od sredine septembra neće biti funkcionalan.
