„Uspjeh u privremenom zatvaranju poglavlja rezultat je snažnog timskog rada pregovaračke strukture i administracije, koja je pokazala da ima kapacitet da odgovori na složene tehničke i političke zahtjeve procesa”, kazao je Zenović i pohvalio članove pregovaračke strukture iz poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13, kao i druge službenike čiji rad je doprinio ovom značajnom uspjehu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, on je podsjetio da zatvaranjem poglavlja reformski proces ne prestaje, već ulazi u zahtjevniju fazu, u kojoj se poseban fokus stavlja na održivost i kredibilitet sprovedenih reformi.

„Zatvaranjem poglavlja počinje faza u kojoj moramo pokazati održivost, kredibilitet i stvarnu sposobnost da sprovedemo preuzete obaveze“, poručio je Zenović.

Glavni pregovarač je ocijenio je da se uspjeh ne mjeri isključivo dinamikom zatvaranja poglavlja, već sposobnošću da se dostignuti nivo reformi očuva i unaprijedi tokom vremena.

“Monitoring faza predstavlja test zrelosti pregovaračkog procesa i povjerenja u to da Crna Gora može da funkcioniše kao buduća država članica Evropske unije”, kazao je Zenović.

Povezani članci

Politika

Zenović: Svjedočimo optimizmu za novo istorijsko poglavlje Crne Gore

Politika

Do kraja godine možemo zatvoriti više poglavlja nego što smo u cijeloj protekloj deceniji

Politika

Kontrolisati očekivanja jer slijedi strategija reforme pravosuđa

Kako je kazao, pred Crnom Gorom je najzahtjevnija godina u pregovaračkom procesu i pozvao članove i članice pregovaračke strukture da daju maksimalan doprinos kako bi uspjeli da zatvorimo preostalih 20 poglavlja.

“Proces je istovremeno tehnički i politički, i kao takav zahtijeva visok nivo koordinacije, jasno definisane prioritete i zajedničko razumijevanje ciljeva, posebno imajući u vidu zacrtanu dinamiku i obaveze u narednom periodu, uključujući i planove za 2026. godinu, kada očekujemo zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja”, istakao je Zenović.

Na sastanku je sa državnim sekretarkama u Ministarstvu evropskih poslova Bojanom Bošković i Biljanom Papović razgovarano o ključnim ostvarenjima, analiziran napredak u poglavljima, ali su identifikovani i zajednički izazovi.

“Kao jedan od ključnih izazova prepoznato je jačanje administrativnih kapaciteta, naročito u poglavljima u kojima su obaveze složene i dugoročne. Ukazano je da planovi moraju biti realistični i održivi, zasnovani na stvarnim kapacitetima institucija, kako bi se izbjegao rizik formalnog ispunjavanja kriterijuma bez suštinske primjene u praksi”, dodaje se u saopštenju.

Na sastanku su svoja iskustva podijelili i predstavnici pregovaračkih poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13, koji su učestvovali na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, na kojoj je donijeta odluka o privremenom zatvaranju ovih poglavlja.

Oni su iskazali zadovoljstvo tokom i ishodom konferencije, ističući da su rad i rezultati crnogorske pregovaračke strukture prepoznati i pozitivno ocijenjeni od strane institucija Evropske unije, uz jasne pohvale za profesionalnost, pripremljenost i postignute rezultate.

To je, kako su istakli, dalo dodatnu motivaciju da se u narednom periodu nastavi sa intenzivnim radom, očuva postignuti nivo napretka i odgovorno odgovori na zahtjeve monitoring faze.

Zenović je zaključio da je u narednoj fazi neophodno razmišljati kao država članica Evropske unije, uz snažan timski rad.

Istakao je da je proces pristupanja i tehnički i politički, te da je jasna komunikacija ključna, jer njen manjak može otvoriti dileme kod država članica, posebno imajući u vidu da, iako je vizija zajednička, perspektive nijesu uvijek iste.