Video
Jedan od članova skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu potvrdio je ranije izjave kolega da izmjene izbornog zakonodavstva nijesu išle potrebnom dinamikom, niti uz podršku svih iz vladajuće većine. Ovo posebno u svjetlu činjenice da partneri iz Evropske unije insistiraju da do kraja godine bude zaokruženo sve ono što je vlast obećala da će biti izmijenjeno kako bi zakoni koji prate izborni proces i rad partija bili u skladu s evropskim standardima.
“Ne bih rekao da smo svi jednako usmjereni, odnosno da nam je svima jednako cilj da se što prije završi reforma izbornog zakonodavstva i to na što kvalitetniji način. Prosto, postojali su neki disonantni tonovi iz reda parlamentarne većine i prilikom usvajanja zakona krajem jula. Pravo da vam kažem, nijesam se previše time bavio, jer smo mi u opoziciji bili vrlo jedinstveni oko onoga što želimo i vrlo jasno smo iskazali taj naš stav”, naveo je on.
Po njemu, usvojena nova zakonska rješenja koja se odnose na izbor odbornika i poslanika, i finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja su „dobra i kvalitetna“.
“Svakako ih treba dodatno nadograditi tokom reforme koju ćemo nastaviti na jesen. A sve one eventualne nesuglasice – a iz svega onoga što sam vidio, zaista djeluje da ih je bilo unutar parlamentarne većine – ostavljamo njima da rješavaju. To je ipak njihov problem”, dodao je Zirojević.
Poput opozicionih kolega, i poslanik SD-a insistira na tome da nije bilo nikakvog dogovora o datumu održavanja parlamentarnih izbora.
“Mi insistiramo – i ubijeđen sam da će se dogoditi – da budu raspisani vanredni parlamentarni izbori umjesto redovnih. Ali, i da ne bude tako, datum za parlamentarne izbore – prema zakonu – u suštini određuje predsjednik države. On ih i zakazuje, i raspisuje. Zato poslanici u Skupštini, kao ni oni u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, ni na koji način ne bi mogli da dogovore termin parlamentarnih izbora i definišu da li će taj datum biti istovjetan sa onim za lokalne izbore u jednom danu”, potcrtao je on.
Zbog toga je ponovio kako je dogovor istovjetan s onim što je implementirano u usvojeno zakonsko rješenje: da svi lokalni izbori budu u jednom danu.
“I to je sve što se tiče dogovora vlasti i opozicije. A da li neko – i zašto – ima potrebu da spinuje javnost da je dogovoreno nešto sasvim drugo, ne znam. Moguće je i da je nekome cilj da stopira nastavak izborne reforme koji nas očekuju u septembru”, dodao je naš sagovornik.
Za Zirojevića je takođe važno da će se zakon kojim se reguliše ostvarivanje biračkog prava takođe naći na dnevnom redu Odbora nakon ljetnje pauze.
“Ono što se do sada u praksi pokazalo kao problem, jeste činjenica da susjedne Srbija i bosansko-hercegovački entitet Republika Srpska ne daju podatke našim nadležnim državnim organima da li su pojedina lica upisana u njihove registre državljana i u biračke spiskove. Štoviše, u Srbiji su se jedno vrijeme mogli javno provjeriti birački spiskovi, ali nakon što je to uradila jedna crnogorska nevladina organizacija i počela da objavljuje duplo upisane, oni su to zabranili”, podsjetio je on.
Smatra da je upravo taj nedaostatak saradnje ključni problem za čišćenje biračkog spiska.
“Činjenica je da to tamošnjim vlastima odgovara iz političkih razloga. Ne žele da nam dostave potrebne podatke, zato što bismo mi eventualno mogli da izbrišemo nekoga iz biračkog spiska, da pokrenemo proceduru oduzimanja državljanstva i slično. Ovako, bez obzira što imamo i informacije i spiskove nekih ljudi koji su duplo upisani, dok to ne dobijete formalno od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije ili Republike Srpske, ne možete ni formalno pokrenuti sve druge procedure”, pojašnjava Zirojević.
On ukazuje da je još dosta posla pred članovima Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, iako je dovoljno kvalitetnog posla već završeno.
“Ostaje nam da se izjasnimo o tome da li ćemo predsjednike opština, odnosno gradonačelnike u Podgorici i na Cetinju birati neposredno – za razliku od sadašnjeg rješenja gdje ga biraju lokalni parlamenti. Sada, vi glasate, a ne znate zapravo za koga, jer se nekada desi da izabrani ljudi ne budu oni koji su na listi. Ostaje nam i da razgovaramo o otvorenim ili poluotvorenim listama”, najavio je on.
Smatra da, ukoliko bude postojala prava volja i riješenost, sve što su planirali mogu završiti do 31. decembra ove godine.
“Ali, s obzirom na sve ono što sam do sada imao priliku da vidim, a tiče se rada Odbora, plašim se da će tu biti dosta opstrukcija i ne mogu da kažem da očekujem da to bude tako”, ocijenio je Zirojević.
Smatra da se lako mogu riješiti određene neregularnosti u biračkom spisku, poput onih koji su upisani na dva glasačka mjesta, koji su preminuli, a nijesu brisani ili oni koji uopšte nijesu unijeti u spisak, a već su punoljetni.
“Ono što je do nas, mislim da možemo da riješimo i da ne bi trebalo da predstavlja nikakav problem jer je jednostavna procedura”, naveo je on.
Zirojević je takođe potvrdio kako će pitanje čišćenja biračkog spiska – u domenu mogućeg – biti jedno od ključnih čim Odbor završi ljetnju pauzu.
“Zakon o biračkom spisku jedan je od zakona koji je na dnevnom redu. Svakako da će biti riječi o njegovom čišćenju – ako ne ništa drugo, barem s moje strane”, kazao je član ovog skupštinskog radnog tijela.
On dodaje da su brojni razlozi zbog kojih se ta baza podataka mora dovesti u red.
Preporučeno
“Kompletna crnogorska javnost svjedoči tome da imamo veliki broj glasača koji su nelegalno upisani u birački spisak, odnosno koji nelegalno ostvaruju biračko pravo samim tim što – suprotno zakonu – imaju državljanstvo neke druge države, i crnogorsko. Njihovo uklanjanje iz spiska je nešto na čemu ćemo insistirati”, rekao je predstavnik SD-a u državnom parlamentu, te izrazio želju da će mu se u tome pridružiti i ostale kolege, makar iz opozicije.
