Video
Na samom početku, Nikola Zirojević (SD) govorio je o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
“Imamo mišljenje Evropske komisije, koja je tražila vrijeme da analizira taj zakon. Pozivam većinu i Vladu da povuku ovaj akt iz procedure i da se o njemu izjašnjavamo u septembru ili oktobru, kada prođu odbori”, dodao je on.
Nakon toga je uslijedila rasprava o izmjenama Zakona o prevozu opasnih materija.
Popović kritikovala Šaranovića: Uozbiljite se, bezbjednosna situacija je katastrofalna
No, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću opet su prigovarali zbog bezbjednosne situacije.
“Kako će se bilo ko osjećati bezbjedno nakon Medovine i masakra od prvog januara, nakon Bijelog Polja i bezuspješne potrage za ubicom duže od mjesec, nakon likvidacija, nakon postavljanja eksploziva na drvetu prošle godine, kada su stradale dvije osobe, nakon ubistava na najprometnijoj raskrsnici u Podgorici, nakon pucnjave usred bijela dana u Siti kvartu – nakon koje je napadač bježao policiji dva mjeseca, a onda u Staroj varoši ubio žrtvu, nakon ubistva u kafiću nadomak policije”, upitala je ona.
Pominjala je i slučaj Danila Mandića.
“I onda ćete odgovoriti – kriminalne grupe su nastale u doba vladavine DPS-a? Uozbiljite se, manite se jeftinog PR-a. Kriminalnih grupa bilo je u doba svake vlasti, ali sad kad vidimo šta rade, normalno je da javnost očekuje da vlast pokaže refleks u odnosu na to što se dešava. Ali – ovdje toga nema. Građanima je poslata poruka da je država kapitulirala i da je bezdjednosni sektor nemoćan da zaustavi ovaj crni talas”, dodala je Popović, ističući kako niko ne pokazuje ni elementarnu odgovornost.
Vojinović: Kriminalci su na koljenima, a sistem čvrsto na nogama
Bezbjednosni sistem nekad je bio u rasulu, a danas nije, poručuje poslanica Demokrata Anđela Vojinović.
“U rasulu je iluzija, pokušaj nekih da se operu političke prošlosti tokom kojih su zastrašivali civilne aktiviste i sveštenike, ubijali neistomišljenike i novinare, u kojoj su dva bivša direktora policije na optuženičkoj klupi, i bivši SDT i predsjednica Vrhovnog suda. Danas imamo sistem koji čvrsto stoji na nogama, a kriminalci su na koljenima”, navela je ona.
Šaranović je kazao kako se nekad polazilo od toga da znanje stanuje samo u partiji, a da to više nije tako.
Šaranović: Hvala dijelu parlamenta koji pomaže
On je zahvalio dijelu poslanika.
“Zahvaljujem onom dijelu parlamenta koji pomaže Vladi i sektoru bezbjednosti i odbrane da najbržom dinamikom, ne vratimo, nego održimo sistem bezbjednosti na nogama, a organizovani kriminal ostavili u klečećem položaju”, rekao je Šaranović.
Rakočević: Pogledajte koliko je blokiranih preduzeća; Vuković: Moglo bi ih biti još više
Na dnevni red je potom došao Prijedlog zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, koji je predstavio ministar finansija Novica Vuković.
Nikola Rakočević (DPS) kazao je kako je ova vlast potpuno obeshrabrila i domaće privrednike i kredibilne međunarodne investitore.
“U Crnoj Gori je, prema podacima CBCG, na kraju juna u blokadi bila 21.000 preduzeća, a ukupan iznos duga je 1,48 milijardi eura. Pada broj finansijskih izvještaja i manje je novoosnovanih preduzeća. To govori da je privreda ne samo obeshrabrena, nego i u lošem finansijskom stanju”, dodao je on.
Vuković je na to kazao kako očekuje da će blokiranih preduzeća biti i još više.
“To su akumulirani poreski dugovi godinama unazad i sada se Poreska uprava bavi čišćenjem baze podataka”, dodao je on.
Radović apeluje na poslanike: Izaberite nedostajuće članove CBCG
U parlamentu je danas bila i guvernerka Irena Radović, koja je naročito apelovala na poslanike povodom nedostajućih imenovanja u Centralnoj banci Crne Gore.
“CBCG funkcioniše duže od 27 mjeseci bez dva viceguvernera, a to umnogome onemogućava i osporava operativnu funkcionalnost i legitimitet banke. Uz to, četiri eksterna člana Savjeta CBCG nemaju legitimitet punih 12 mjeseci. Apelujem da se procedura ubrza i da parlament izabere nedostajuće članove Savjeta CBCG, kako bismo mogli zatvoriti poglavlje devet”, istakla je ona.
Boris Mugoša (SD) osvrnuo se na činjenicu da trenutno nemamo dva viceguvernera.
“I to je odgovornost parlamentarne većine. Oni nijesu u stanju da ih izaberu zbog političke trgovine. Dio parlamentarne većine obračunava se sa sva četiri stuba nezavisnosti CBCG”, istakao je Mugoša.
Uslijedila je diskusija o Prijedlogu zakona o kontroli državne pomoći
“Tokom primjene postojećeg zakona imali smo mnoge nedostatke, koji su otežavali, pa i onemogućavali njegovu primjenu”, kazao je Novica Vuković.
Anđušić: Shvatate li vi da su se predstavnici partija dogovarali o tenderu o aerodromima?
Mihailo Anđušić (DPS) pomenuo je primjere poput Air Montenegra, Elektroprivrede, Željezare, Crnogorske plovidbe i drugih državnih preduzeća.
“Vidite li Vi da danas niko od poslanika nije tu da podrži ove zakone? Samo mi iz opozicije diskutujemo o tim zakonima”, rekao je on.
Kazao je i da se drugačiji odnos većine ne može ni očekivati kada se vidi ponašanje premijera Milojka Spajića.
“Mi smo imali situaciju da predstavnici partija idu da se dogovaraju kako da se završi tender o aerodromima, gdje je priom započeta tenderska procedura. Tu imamo direktan konflikt ministra i premijera, teorije zavjere, prati se gdje je taj ministar pošao, je li u ime Vlade ili u privatnoj režiji… Ovih dana imamo situaciju sa Eko-fondom, gdje je ministar u direktnom konfliktu sa odborom, a Vlada je raspisala javni poziv za novog direktora”, istakao je Anđušić.
Rovčanin: Do 2020. od pola milijarde pomoći do 50 odsto otišlo KAP-u
Nikola Rovčanin (Demokrate) govorio je o tome kome je dodjeljivana državna pomoć prije 2020. godine, pri čemu je istakao kako su u pitanju bile višestruke tranše KAP-u i Željezari.
“Od pola milijarde državne pomoći, od 40 do 50 odsto otišlo je KAP-u. Državna pomoć je problematizovana kada je u pitanju bio Montenegro Airlines, a u pojedinim slučajevima bila je i zloupotrebljavana”, dodao je on.
Šimun: Novine u zakonu digitalno zdravlje, korupcija i sukob interesa
Uslijedila je rasprava o Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, a ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je kako će primjenom tog akta biti ojačana primarna zaštita.
Jačanje primarne zdravstvene zaštite je u fokusu ovog Zakona, naveo je između ostalog Šimun.
“Novim zakonom donosimo niz konkretnih mjera kojima jačamo primarnu zdravstvenu zaštitu. Proširujemo djelatnosti na primarnom nivou za dermatovenerologiju, fizikalnu medicinu i palijativnu njegu koja se po prvi put razdvaja od zdravstvene njege, ranu intervenciju ali i stomatološku zdravstvenu zaštitu djece do 18 godina”, naveo je Šimun.
Preciznije se definiše i tim izabranog ljekara, pa ga po novom rješenju čine doktor medicine, doktor medicine specijalista porodične medicine, doktor medicine specijalista pedijatar i doktor medicine specijalista opšte medicine.
“Otvaramo prostor za decentralizaciju usluga, posebno u ruralnim i udaljenim sredinama, smanjujemo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa i povećavamo dostupnost usluga”, dodao je ministar.
Doktor koji želi da specijalizira porodičnu medicinu, pedijatriju, uregentnu medicinu ili medicinu rada, ukoliko će raditi na primarnom nivou zdravstvene zaštiter ne mora više čekati 12 mjeseci nakon obavljenog pripravničkog staža, kako je to bilo predviđeno za druge oblasti. Novina je i da se u slučajevima geografske udaljenosti od bolnice omogućava organizacija stacionara za hronične pacijente i vanbolnička porodilišta u domovima zdravlja.
“Na taj način osiguravamo pravovremeno zbrinjavanje pacijenata”, poručio je Šimun.
Po prvi put se zakonski definiše rana intervencija i po prvi put se prepoznaje kao dio primarne zdravstvene zaštite u normativnom smislu, a domovi zdravlja dobijaju ulogu u prepoznavanju, podršci i praćenju djece sa razvojnim rizicima i smetnjama.
“Nacionalni centar za autizam preimenovan je u Centar za rani razvoj kao krovnu instituciju sa proširenim nadležnostima, a fokusiran je na širi spektar na neurorazvojne rizike”, kazao je Šimun.
Kako je istako, jača se i preventivna pedijatrija, a postojaće i skrining za rano otkrivanje poremećaja sluha i vida kod novorođenčeta. Takođe, predviđen je i skrining za otkrivanje rijetkih i potencijalno ozbiljnih stanja kod novorođenčeta.
“Stvara se zakonski okvir za borbu protiv korupcije unutar zdravstvenih ustanova”
Kroz član 114 novog zakonskog rješenja definisana je zabrana primanja poklona i novca na odgovarajući način, ali i obavezu prijavljivanja i postupanja Etičkog komiteta koji će biti nadležan za ove aktivnosti, naveo je ministar.
“Praktično uvodimo mehanizam unutrašnje kontrole i odgovornosti koji jača ulogu Etičkog komiteta u zdravstvenim ustanovama i promoviše kulturu prijavljivanja. Stvara se zakonski okvir za borbu protiv korupcije unutar zdravstvenih ustanova”, istakao je Šimun.
Vučević: Zdravlje ne smije zavisiti od adrese stanovanja niti imovinskog stanja
Poslanica PES-a Dragana Vučević pohvalila je što se uvodi stomatološka zdravstvena zaštita u školama. Ona je, između ostalog istakla da zdravlje ne smije zavisiti od adrese stanovanja niti imovinskog stanja.
“Zato je važno da ovaj Zakon bude primijenjen svuda jednako, zato ćemo kao poslanički klub tražiti strogi nadzor nad implementacijom posebno u pogledu digitalne transfortmacije u manjim sredinama. Ovim zakonom ne gradimo samo bolje zdravstvo, nego povjerenje u institucije”, poručila je Vučević.
Vuković Kuč: Korupcija uvijek ulazi na mala vrata i ogleda se u sitnicama
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč pohvalila je prošlogodišnju smjenu direktora Montefarma i kazala da je Šimun reagovao sistemski u tom slučaju. Govoreći o korupciji, navela je da je jedan aktuelni poslanik i ljekar relativizovao korupciju u zdravstvu rekavši “šta ima veze ako neki ljekar primi nagradu ili dar u vidu boce rakije”.
“Ja mislim da ima veze, da korupcija uvijek ulazi na mala vrata i ogleda se u sitnicama. Razumijem ljude koji imaju potrebu da zahvale ljekarima na etičnom i profesionalnom odnosu, ali tu se mora napraviti radikalan rez, to se mora regulisati zakonom”, navela je Vuković Kuč, uz ocjenu da je upravo najveće dostignuće ovog zakonskog rješenja zabrana primanja poklona i novca, ali i obavezu prijavljivanja i postupanja Etičkog komiteta koji će biti nadležan za ove aktivnosti.
Pohvalila je i povratak stomatologa u školama, kao i digitalnu transformaciju. Vuković Kuč je navela da postoji podrška Demokratske partije socijalista kada Ministarstvo radi sve dobro za zdravstvo.
Kako je Šimun istakao, krenuli su da grade digtalno zdravlje od baze, prvi korak je upravo arhitektura digitalnog zdravstva.
“Već se ona sprovodi, završen je tender i očekujemo da će prvi taj draft biti do kraja septembra i radi ga firma iz Estonije”, naveo je Šimun, dodajući da očekuje da će to biti izvanredan osnov.
Poslanik NSD-a Vaso Obradović takođe je pohvalio novo zakonsko rješenje, posebno ističući važnost jačanja primarne zdravstvene zaštite.
Preporučeno
Sjednicu Skupštine možete pogledati na linku ispod:
