Video
Podsjeća da je lider te partije Damir Šehović, nakon konsultacija kod predsjednika Jakova Milatović, saopštio stav koji je u skladu sa Ustavom Crne Gore i onim što je nova politička realnost.
Nećemo se odricati principa
“Jedino realno je bilo da nosilac najjače liste na izborima, u skladu sa Ustavom, dobije mogućnost da formira Vladu. S druge strane, ne treba zaboraviti činjenicu da su Socijaldemokrate jedini parlametnarni politički subjekt u Crnoj Gori koji je, nakon promjena 30. avgusta 2020. godine, sve vrijeme proveo u opoziciji. Bili smo čvrsta opozicija i Krivokapićevoj i Abazovićevoj Vladi i, kao što javnost može da vidi, evo nas, i dalje smo tu, sa istim brojem poslanika i jednako posvećeni svim onim vrijednostima na kojima smo osnovani i za koje se borimo od osnivanja do dana današnjeg. Socijaldemokrate ne trče da budu dio bilo koje Vlade, neće se odricati svojih principa i zasigurno neće učiniti ništa na štetu države Crne Gore zarad ućešća u bilo kojoj Vladi”, izričit je Zirojević.
Sagovornik Analitike ističe da nemaju problem da, kao što su i do sada, budu opozicija i budućoj Vladi, ukoliko do njenog osnivanja dođe.
“S druge strane, ukoliko do komunikacije tim povodom dođe, naši stavovi će biti vrlo jasni i na osnovu onoga što bi bio ishod te komunikacije naši partijski organi će donijeti sve potrebne odluke”, naglašava Zirojević.
Sada očigledno ono što su ranije bile glasine
Komentarišući situaciju u Pokretu Evropa sad, a nakon nedavno održane sjednice Glavnog odbora te partije, Zirojević kaže da je sada prilično očigledno da je ono što je ranije bilo na nivou glasina zapravo realnost unutar te partije.
“Sada već o tome javno govore i funkcioneri PES-a, poput gospodina Andreja Milovića sa jedne strane, ali i samog predsjednika države, gospodina Milatovića, sa druge strane. Kako sada stvari stoje, mandatar Spajić nema podršku dvije poslanice PES-a, a nije mu sigurna ni podrška pojedinih manjih političkih subjekata koji su sa zajedničke liste ušli u Parlament”, napominje Zirojević.
Ukazuje da je proces fomiranja nove Vlade prilično haotičan.
“U javnost, sa različitih strana, dolaze u potpunosti različite informacije. Istovremeno se pregovaralo sa manjinskim partijama i sa koalicijom ZBCG da bi, kada se svima činilo da će ZBCG ući u Vladu, taj poziv upućen samo manjinskim partijama i SNP-u. To je izazvalo brojne međusobne optužbe između funkcionera PES-a i ZBCG koje, u posljednje vrijeme, sve češće poprimaju više karakter ličnog, nego političkog. Što se tiče „razdora“ unutar PES-a, sasvim je jasno da on utiče na sastavljanje Vlade i da ne doprinosi njenoj stabilnosti, ukoliko bude formirana”, smatra Zirojević.
Predsjednik ne prelazi granice ustavne nadležnosti prvi put
Govoreći o izjavama predsjednika Jakova Milatovića koji je kazao “da se zalaže za Vladu sa kvalifikovanom većinom, te da bi pozvao ZBCG i Uru”, Zirojević ističe da nije prvi put, a neće biti ni posljednji, da Milatović sa svojim saradnicima prelazi granice onoga što podrazumijeva funkcija Predsjednika države.
“Prisjetimo se da se zvanični prijem povodom Dana državnosti koristio kao idealna prilika da se koleginici koja savjetuje predsjednika priredi rođendanska zabava što je, za svakoga ko iole poznaje protokol, nezabilježen skandal. Što se tiče njegovog stava o tome kako bi trebala da izgleda buduća Vlada, on je u potpunosti legitiman sa aspekta zamjenika predsjednika PES-a, ali ne i u svojstvu predsjednika Crne Gore koji je davanjem mandata Spajiću završio svoju ustavnu nadležnost. Naravno, bilo je za očekivati da svoj stav zastupa na organima partije kad se o konstituisanju 44. Vlade raspravljalo i donosile partijske odluke”, ističe Zirojević.
Milatović nema snagu da promijeni smjernice nove Vlade
Kako dodaje, mnogo je važnija činjenica što suštinski njegov stav govori.
“Ako se, s jedne strane, zalažete za ulazak u Vladu političkog subjekta koji je u prethodne tri godine uništio Crnu Goru, koji je najzaslužniji za izdaju ove države, koji je kriminalizovao gotovo svaku instituciju i koji je, između ostalog, brutalno zloupotrijebio bezbjednosni sektor kako bi u predvečerje izbora diskreditovao upravo aktuelnog mandatara, a najbliskijeg (trebalo bi) saradnika Jakova Milatovića, onda je sasvim jasno šta to znači. Ako, s druge strane, u Vladi želite politički subjekt čija je glavna odlika nepoštovanje i nepriznavanje Crne Gore, negiranje genocida u Srebrenici, veličanje ratnih zločinaca, promovisanje četničke ideologije, nesmatranje agresijom ovo što radi Rusija prema Ukrajini, nepoštovanje Ustava i koji je u potpunosti lojalan i poslušan zvaničnom Beogradu i Moskvi, onda sve to šalje jasnu sliku o njegovim vrijednosnim okvirima”, ukazuje sagovornik Analitike.
Na pitanje da li je odluka da ZBCG ostane van Vlade konačna ili nije, Zirojević kaže da odgovor može dati samo mandatar Spajić.
“Ja mogu izraziti nadu i očekivanje da je ta odluka konačna jer je to, po mom skromnom sudu, jedino moguće, zdravorazumsko rješenje. Kako sada stvari stoje, mandatar Spajić ima ubjedljivu većinu unutar partije i djeluje mi da Milatović nema tu snagu da izvrši pritisak i promijeni jednu od ključnih smjernica potencijalne nove Vlade”, navodi Zirojević.
Ukazuje da, kako je proces tekao i kako smo mogli da vidimo da je izvjesno neučešće ZBCG unutar Vlade, tako je započinjao blagi pritisak na Spajića iz Srbije.
“Tada smo imali jadikovke aktuelnog srbijanskog predsjednika kako se Srbi u Crnoj Gori ne pitaju ništa. Ova izjava, utemeljena je, valjda, pod pretpostavkom da je koalicija ZBCG jedini politički subjekt u Crnoj Gori kojim rukovode i koji glasaju Srbi, što je notorna neistina. No, to je samo jedna u nizu manipulacija kojima se i kojima će se pokušavati vršiti pritisak na Spajića”, upozorava Zirojević.
Pregovori teški, svi „tvrde pazar“
Neizvjesno je, kaže, kada bi i da li bi Crna Gora mogla dobiti novu Vladu. Bilo, dodaje, neodgovorno davati prognoze o tome iz pozicije nekoga ko, kaže, nije direktan učesnik tog procesa.
“Vidimo da stvari ne idu glatko, vidimo da su pregovori mnogo teži nego što je djelovalo da će biti, vidimo da u situaciji kada fali podrške sada svako „tvrdi pazar“ i traži još ponešto tako da je odgovor na pitanje da li Vladu možemo dobiti do kraja ovog mjeseca ili pred kraj vremenskog roka za njeno formiranje veoma teško dati”, kaže Zirojević.
Što se tiče stabilnosti, kako napominje, Vlada će biti stabilna onoliko su koliko stabilni i ozbiljni budu politički subjekti koji je budu činili.
Preporučeno
“Ne radi se tu samo o brojnosti, već se radi i o iskustvu ljudi koji će činiti tu Vladu i koji će predvoditi političke subjekte koji će se u njoj naći. Podsjetiću da je 41. Vlada, koju su podržavala 42 poslanika, bila u potpunosti stabilna, neuporedivo stabilnija od, recimo, ove posljednje koju je izglasalo 45 poslanika”, zaključuje Zirojević.
