Pitanje protesta u Crnoj Gori zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti nije pokrenuto u sjedištu Alijsne. To je Pobjedi kazao NATO zvaničnik na neformalnom brifingu o Zapadnom Balkanu koji je održan u sjedištu Alijanse.
Na pitanje Pobjede, da li je tačna informacija da su crnogorske vlasti zatražile pomoć Alijanse zbog situacije u zemlji i njihov veći angažman u vezi protesta izazvanih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti, zvaničnik NATO kaže da je pitanje zakonodavstva, unutrašnja stvar zemalja članice.
“Nijesmo ovo pitanje pokrenuli u našem sjedištu. Unutrašnje zakonodavstvo i domaći procesi saveznika, njihovo su interno pitanje, tako da NATO ni na koji način nije pričao o protestima u Crnoj Gori i usvojenom zakonu“, kazao je NATO zvaničnik.
Alijanse je, ističe on, svjesna da se zemlje članice suočavaju sa brojnim izazovima.
“Dezinformacije i hibridne taktike pogađaju sve nas u savezu, ali i naše partnere koji rade na stvaranju otpornosti i koje jačaju institucije koje će se baviti ovim hibridnim taktikama“, naveo je on.
Iz kabineta predsjednika Mila Đukanovića nedavno su demantovali medijske natpise da je Crna Gora tražila veći angažman NATO, ali da je odbijena.
“Nije bilo nikakvog obraćanja NATO-u ili bilo kojoj drugoj međunarodnoj adresi za bilo kakvim angažmanom u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pa samim tim nije moglo biti ni reakcije, o kojoj se spekuliše“, navodeno jee u saopštenju iz kabineta predsednika Crne Gore.
Upitan da li bi NATO mogao u Crnu Goru ponovo uputiti kontrahibridne timove uoči parlamentarnih izbora, naš sagovornik kaže da nema informaciju da li će crnogorske vlasti ponovo zatražiti angažovanje NATO stručnjaka, ali napominje da Alijansa nastavlja da bude uključena u sve bezbjednosne izazove sa kojima se suočavaju saveznice.
Govoreći o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO, zvaničnik Alijanse podsjeća da su skoro sve članice ratifikovale pristupni protokol, te da finalna ratifikacija potvrdti formalno učlanjenje ove zemlje u NATO.
Dodaje i da reforme ostaju domaći zadatak, kako za nove, tako i za već postojeće članice.
“Reforme su važne u svakom trenutku procesa. One su važne tokom proces učlanjenja, kao i nakon punopravnog članstva u NATO“, navodi sagovornik iz NATO.
Saradnja sa BiH i Srbijom
Kada je u pitanju saradnja sa Bosnom i Hercegovinom, iz Alijanse napominju da učešće u MAP (Akcioni plan o članstvu) ili šira saradnja sa NATO, ne znači na bilo koji način prejudiciranje buduće odluke o članstvu u NATO, niti od strane saveznika, niti od strane Bosne.
“Tako da odluke da li će biti dio Alijanse je njihova suverena odluka koju ćemo mi poštovati“, dodaju iz NATO.
O saradnji sa Srbijom, u NATO kažu da je Beograd važan partner i susjed.
“Veoma blisko radimo sa Srbijom i NATO je veoma srećan zbog toga, jer imamo pratktičnu saradnja kroz različite oblasti. Zadovoljni smo i nivoom političkog dijaloga, koji se sastoji od diskusija o pitanjima o regionalnoj bezbjednosti i mi u potpunosti poštujemo odluku Srbije da ne bude članica NATO. Kao što smo rekli, saradnja ne znači članstvo. Srbija je slobodna da izabere svoj put“, dodao je zvaničnik Alijanse.
Bliska saradnja Srbije i Rusije, navodi on, nema uticaja na saradnju Beograda i Brisela.
Preporučeno
“Vidimo da nema uticaja na NATO to što Srbija sarađuje sa Rusijom. NATO nema problema sa tim, i potpuno podržavamo Srbiju u izboru nivoa saradnje koji želi sa Alijansom“, zaključio je sagovornik Pobjede, dodajući da Alijansa snažno podržava dijalog Beograda i Prištine i nada se političkom rješenju tog pitanja.
Video