Video
S druge strane, u državama gde postoje politike koje ignorišu ili ućutkuju nauku u mnogim inovacijama, doprinosi se tome da broj pušača ostane isti, što nije u interesu javnog zdravlja. U mnogim zemljama se i dalje forsiraju stare politike u vezi sa duvanskom industrijom, ignorišući inovacije koje pružaju bolje alternative.
Kako je rečeno na konferenciji Technovation, koja se tradicionalno održava u Švajcarskoj, najbolji primjer za prihvatanje inovacija je Japan, gdje je preko 50 odsto pušača zamijenilo standardne cigarete proizvodima bez dima, poput onih koji zagrijavaju duvan ujmesto da ga sagorijevaju. Ta velika promjena dogodila se u posljednjoj deceniji.
Vasilis Kacelis, predsjednik Philip Morris International za Istočnu Aziju i Australiju, objasnio je da je, paralelno s ovim rastom, prodaja tradicionalnih cigareta u Japanu smanjena za više od 50 odsto.
“Nakon uvođenja IQOS-a, vidjeli smo dramatičan pad rasprostranjenosti pušenja. Dostigli smo veoma impresivnu prekretnicu u Tokiju,” rekao je Kacelis. Prema podacima njihovog Ministarstva zdravlja, incidenca pušača je prepolovljena prije i poslije početka prodaje IQOS-a.
Kacelis je naglasio da je uspjeh u ovoj državi rezultat transformacije cjelokupnog eko sistema, zahvaljujući saradnji između industrije, vlasti i građanskog sektora. Primjeri iz Japana slijede i neke evropske države poput Mađarske i Litvanije, zatim Grčke, Portugala, Italije, Poljske, Češke.
Masimo Andolina, predsjednik Philip Morris International za Evropu, rekao je da je put u posljednjih 10 godina bio da se radi ono što je ispravno, a ne ono što je lako.
“Koristeći nauku, tehnologiju i inovacije, omogućavamo svakom pušaču pristup boljem izboru,” izjavio je Andolina, ističući značaj investicija u fabrike u Italiji, Rumuniji i Grčkoj.
Kristos Harpantidis, potpredsjednik za spoljne poslove u kompaniji, istakao je da politike prema duvanskoj industriji, nasleđene iz prošlosti, više nisu aktuelne niti primjenljive u današnjem vremenu.
„Trideset miliona bivših pušača koji koriste proizvode imaju direktne benefite, a regulatori ne bi trebalo da ignorišu taj podatak. Naučna javnost treba da se osvrne na podatke i bude objektivna“, rekao je on.
Harpantidis je takođe naglasio primjer Japana, gdje su svi akteri – regulatori, industrija i stručnjaci za javno zdravlje – radili na pronalaženju rješenja, a isto se dešava u državama poput Švedske, Norveške i Novog Zelanda. Tamo je regulativa usmjerena ka slobodnoj prodaji mnogih alternativnih proizvoda, što je rezultiralo značajnim smanjenjem broja pušača.
Preporučeno
„Zabrane nisu rešenje. Regulatori treba da kreiraju sveobuhvatna rešenja za smanjenje pušenja”, zaključio je on.
