Černobiljska katastrofa je nuklearna nesreća i najveća ekološka katastrofa ikad koja se dogodila 26. aprila 1986. godine u nuklearnoj elektrani Lenjin, u blizini Pripjata, 18 kilometara od grada Černobilja u današnjoj Ukrajini. Stanovnici Pripjata se nisu odmah evakuisali iz grada, ali su nekoliko sati poslije eksplozije počeli naglo da se razbolijevaju, poslije čega su stigli autobusi, a evakuacija je otpočela 27. aprila. Pročitajte još neke od činjenica koje se vezuju za černobiljsku katastrofu.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

Vozilo CEDIS-a završilo u svoj kanal

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

1. Černobiljska katastrofa jedina se nalazi na sedmom nivou Međunarodne skale za nuklearne incidente (INES), što je čini najvećom katastrofom svih vremena koju je izazvao čovjek.
2. Ova nesreća oslobodila je najmanje sto puta više radijacije nego atomske bombe koje su bačene na Hirošimu i Nagasaki, a nuklearna kiša padala je i u Irskoj.
3. Imajući u vidu jačinu ove nesreće, ne čudi činjenica da je Sovjetski Savez pretrpio štetu procijenjenu na nekoliko stotina milijardi dolara.
4. 800.000 ljudi rizikovalo je svoje živote izlažući se radijaciji kako bi držali situaciju pod kontrolom. Njih 25.000 je umrlo ili izvršilo samoubistvo, a 70.000 su ostali invalidi.
5. Ekološko udruženje Greenpeace tvrdi da je 93.000 ljudi širom svijeta umrlo od raka u godinama nakon što se dogodila ova nesreća.
6. Neki ljudi su čak odlučili da se vrate sa porodicama u radijacijom zahvaćenu oblast, kako bi iskoristili nadoknadu koju je davala vlada SSSR.
7. Postoje planovi da se područja oko reaktora iskoriste za obradu radioaktivnog otpada. Kako su u ovoj oblasti utočište našle najrazličitije vrste divljih životinja, razmatra se čak i da se ovdje razvije prirodni rezervat.
8. Danas više od pet miliona ljudi živi na prostoru koji se smatra kontaminiranim radioaktivnim materijalnom, a svaka renovirana kuća u Černobilju danas ima obilježje na kom se nalazi ime vlasnika.
9. Zbog izlivanja radioaktivnog materijala, jedna šuma u blizini poprimila je narandžasto-žućkastu boju, pa je prozvana Crvena šuma.
10. Mnogi ljekari širom istočne Evrope i Sovjetskog Saveza savjetovali su trudnicama da abortiraju kako bi se izbjeglo rađanje djece sa defektima kao posljedicom radijacije.
11. Prema podacima Američke regulatorne nuklearne komisije, 28 radnika u Černobilju je umrlo četiri mjeseca nakon nesreće.
12. Oko 97 odsto radioaktivnog materijala danas se nalazi u oronulim sarkofazima koji su izgrađeni poslije nesreće da bi se širenje radijacije ublažilo, a 200 tona je još u reaktoru. Posljednji reaktor u Černobilju ugašen je tek 2000. godine.

13. Stručnjaci tvrde da ovaj region neće biti bezbjedan za život narednih 20.000 godina.