Video
Zvaničnik iz Persijskog zaliva rekao je da bi to moglo uticati na bilo šta, od investicijskih obećanja stranim državama ili kompanijama, sportskih sponzorstava, ugovora s preduzećima i investitorima ili prodaje udjela, piše Financial Times.
On je naveo da su tri od četiri velike zalivske ekonomije – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar – zajednički razgovarale o pritiscima koji se stavljaju na njihov budžet i ekonomije.
“Brojne zemlje Persijskog zaliva započele su internu reviziju kako bi utvrdile da li se klauzule o višoj sili mogu primijeniti u trenutnim ugovorima, a istovremeno preispituju trenutne i buduće investicione obaveze kako bi ublažile dio očekivanog ekonomskog pritiska uzrokovanog trenutnim ratom”, rekao je zvaničnik.
Dodali su da je taj potez mjera predostrožnosti koja je rezultat budžetskih opterećenja s kojima se ove zemlje suočavaju zbog smanjenih prihoda od energije, zbog usporavanja proizvodnje ili nemogućnosti brodarstva, i iz sektora turizma i avijacije, pored povećanja potrošnje na odbranu.
Savjetnik jedne od zemalja Persijskog zaliva rekao je da je mogućnost revizije investicija privukla pažnju Bijele kuće. One upravljaju nekim od najvećih i najaktivnijih svjetskih državnih fondova, a Saudijska Arabija, UAE i Katar su prošle godine obećali da će investirati stotine milijardi dolara u SAD nakon što je predsjednik Donald Tramp posjetio regiju.
Takođe su veliki sponzori sportskih događaja širom svijeta i svi su ulagali velika sredstva u zemlji kako bi razvili svoje nacije i diverzifikovali svoje ekonomije.
Svaki potez koji utiče na investicije u SAD ili drugim zapadnim državama mogao bi povećati pritisak na Trampa da pronađe diplomatsku strategiju za okončanje rata.
Naftom bogate zalivske države uvučene su u sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, a Teheran je žestoko odgovorio protiv regionalnih saveznika Vašingtona. Rat je uzrokovao usporavanje i zaustavljanje brodskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, ključni plovni put kroz koji prolazi petina svjetske nafte i plina, pri čemu je najmanje 10 tankera pogođeno u Zalivu.
Katar, drugi najveći svjetski proizvođač tečnog prirodnog gasa, bio je primoran da proglasi višu silu ove sedmice nakon što je obustavio proizvodnju nakon napada dronom na svoje glavno postrojenje za tečni prirodni gas (LNG). Pogođena je i jedna od najvećih rafinerija nafte u Saudijskoj Arabiji.
Iran je takođe pogodio američke baze i ambasade u regiji, kao i aerodrome, hotele i stambene zgrade, ozbiljno poremetio vazduši saobraćaj i turizam.
Zalivske države su vršile pritisak na Trampa da odgodi napad i da nastoji pronaći diplomatsko rješenje s Iranom, ali su od tada podnijele najveći teret odmazde Islamske republike.
Khalaf al-Habtoor, istaknuti emiratski biznismen, izrazio je frustracije zemalja Persijskog zaliva zbog uvlačenja u rat koji su izazvale SAD i Izrael u objavi na društvenim mrežama upućenoj Trampu.
“Direktno pitanje: Ko vam je dao ovlašćenje da uvučete našu regiju u rat s Iranom? I na osnovu čega ste donijeli ovu opasnu odluku? Jeste li izračunali kolateralnu štetu prije nego što ste povukli okidač”, rekao je on.
Istakao je da se očekuje da će zalivske države biti glavni finansijeri Trampovog plana za obnovu Gaze i podržavaoci njegovog šireg “Odbora mira”.
Rekao je da su zemlje arapskog Zaliviva doprinijele milijardama dolara na osnovu podrške stabilnosti i razvoju, dodajući:
Preporučeno
“Ove zemlje danas imaju pravo pitati: gdje je otišao ovaj novac? Da li finansiramo mirovne inicijative ili finansiramo rat koji nas izlaže opasnosti?”, zaključio je, prenosi FT.
