Video
Iako taj prijedlog za fiskalnu 2025. godinu nema šanse da dobije odobrenje Kongresa SAD, gdje Senat drže Bajdenove demokrate, a Predstavnički dom opozicioni republikanci, biračima se stavlja do znanja šta im Bajden može ponuditi ako uspje da zadrži predsjedničku funkciju, a demokrate preuzmu kontrolu nad oba doma zakonodavnog tijela SAD.
Predsjednik i njegovi saradnici su prošle sedmice saopštili budžetski prijedlog u opštim crtama, a danas su predstavljeni detalji.
Roditeljima bi bilo odobreno povećanje poreskog kredita po osnovu imanja djece, a isplate bi se nakratko vratile na nivo iz 2021. godine – finansirane iz Bajdenovog paketa za olakšanje posljedica pandemije koronavirusa.
Kupci nekretnina mogli bi da dobiju poreski kredit do 10.000 dolara, a za kupce prve nekretnine bilo bi obezbjeđeno 10 milijardi dolara pomoći za predujam.
Predviđeno je i da korporativni porezi budu uvećani, a milijarderi bi morali da kao porez plaćaju bar 25 odsto svojih prihoda.
Bajden je u prošlonedjeljnom govoru rekao da bi zdravstveni program Mediker morao da dobije ovlašćenje da pregovara o cijenama 500 lijekova koji se daju na recept što bi, procjenjuje se, donijelo uštedu od 200 milijardi dolara u narednih 10 godina. Nije precizirano koji bi lijekovi bili predmet takvih pregovora.
Bitan dio budžetskog plana je i pomoć porodicama da dođu do osnovnih potrepština s obzirom na rekordnu inflaciju koja od 2022. godine mnogim glasačima uliva utisak da im je pod Bajdenom ekonomski lošije nego ranije.
Tako prijedlog budžeta uključuje 258 milijardi dolara za izgradnju ili obnavljanje dva miliona kuća i stanova da bi se smanjio manjak stambenog prostora zbog kojeg su stanarine visoke.
Roditelji koji zarađuju manje od 200.000 dolara godišnje, imali bi pristup državnoj nezi za djecu, a većina porodica koje bi se kvalifikovale za tu pomoć ne bi za tu potrebu izdvajale više od 10 dolara dnevno.
Predviđene su i olakšice u vezi sa studentskim kreditima i 12 milijardi dolara za univerzitete da bi razvili strategije za smanjivanje svojih troškova.
Prijedlogom budžeta je oko 900 milijardi dolara namijenjeno za odbranu. To obuhvata i pomoć za Ukrajinu, Izrael i druge američke saveznike, kao i humanitarnu pomoć za Palestince, sredstva za domaće povećanje ljudstva i resursa za bolje obezbeđenje južne granice SAD, preko koje iz Meksika ulaze migranti.
Ipak, sa svim tim izdvajanjima za odbranu, predviđa se njihovo smanjivanje u narednih 10 godina za 146 milijardi dolara – na iznos od 9,57 hiljada milijardi dolara.
Ako Bajdenov budžet postane zakon, deficit bi mogli biti sasječeni za tri hiljade milijardi dolara tokom ove decenije, poreski prihodi bili bi za to vrijeme uvećani za 4,9 hiljade milijardi dolara, a za razne programe bile bi iskorišćene 1,9 hiljade milijardi dolara, dok bi ostatak otišao na smanjenje deficita.
Bajdenovi pomoćnici tvrde da je taj nacrt budžeta realističan i detaljan, a da nisu finansijski održive mjere koje predlažu opozicioni republikanci za slučaj da oni pobjede na izborima.
Vodeći pretkandidat republikanaca za šefa države, Donald Tramp bi želio da poveća tarife i da ispumpa naftu. On je pozvao na „drugu fazu“ smanjenja poreza i rekao da će smanjiti broj saveznih propisa i obećao da će otplatiti državni dug, iako je nejasno kako da bez njega smanji državne rashode.
Republikanci iz Predstavničkog doma Kongresa su u četvrtak izglasali svoju rezoluciju o budžetu za narednu fiskalnu godinu i rekli da će to smanjiti deficit za 14 milijardi dolara tokom 10 godina. Ali njihova mjera će zavisiti od ružičastih ekonomskih prognoza i oštrih rezova potrošnje, smanjujući za 8,7 biliona dolara izdatke zdravstvenog osiguranja Mediker i Medikejd. Bajden je obećao da će zaustaviti bilo kakvo smanjivanje Medikera.
Preporučeno
Kongres još radi na budžetu za tekuću fiskalnu godinu. Bajden je u subotu potpisao zakon o paketu od 460 milijardi dolara da bi izbjegao gašenje finansiranja nekoliko federalnih službi, ali poslanici su tek na pola puta u rješavanju troškova za ovu fiskalnu godinu.
