Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen tvrdi da će plan od 1,8 biliona eura učiniti EU fond “većim”, “pametnijim” i “efikasnijim” i da je budžet “najambiciozniji do sada”.

Ipak, nezadovoljni poslanici brzo su opovrgnuli te tvrdnje, navodeći da Komisija pogrešno prikazuje prilagođavanja zbog velike inflacije u posljednjim godinama kao povećanje budžeta EU.

“Komisija će predstaviti pojedine stavke koje su porasle, ali ako ukupni budžet ostane isti, to znači da neke stavke moraju biti smanjene”, rekao je Zigfrid Murešan iz Rumunije, član Evropske narodne partije.

Sve prijestonice i Evropski parlament moraju se saglasiti prije nego budžet bude usvojen. Kako pregovori budu odmicali, POLITICO je napravio pregled ko je na dobitku, a ko na gubitku u ovom prijedlogu.

Gubitnik: Poljoprivreda

Poljoprivrednici su bijesni.

U posljednjem dugoročnom budžetu EU, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) imala je 386,6 milijardi eura. Sada je za poljoprivredu predviđeno 300 milijardi.

Još gora stvar je što ZPP više nije poseban dio budžeta, već je spojen s finansiranjem drugih politika u fond nazvan “Nacionalna i regionalna partnerstva”.

Prema tim planovima, zemlje moraju izdvojiti najmanje 300 milijardi za poljoprivredu, ali mogu i više ako žele. Ipak, poljoprivredni savezi koji protestuju ispred Parlamenta i Komisije ne izgledaju optimistično.

Gubitnik: Duvan

Iako većina budžeta dolazi iz doprinosa zemalja članica, Komisija je predložila tri nova poreza – na elektronski otpad, velike kompanije i duvanske proizvode poput cigareta i cigara. sada ove proizvode oporezuju pojedinačne zemlje i prihod zadržavaju za sebe.

Cilj je prikupiti 25 do 30 milijardi eura godišnje za otplatu zajedničkog duga EU korišćenog za oporavak poslije Covida.

Cijene cigareta već će porasti širom Unije kroz dugo očekivanu izmjenu Direktive o duvanskom porezu, a paklica bi mogla da poskupi za jedan do dva eura. Prvi put će i alternativni proizvodi kao što su e-cigarete i zagrijani duvan imati minimalnu stopu poreza, mada nižu nego kod tradicionalnih cigareta.

Gubitnik: Priroda

Biološka raznovrsnost gubi poseban dio budžeta, koji se sada uklapa u širi cilj “klime i životne sredine” koji zauzima oko 35% ukupnog budžeta, odnosno oko 700 milijardi eura.

Prije je, uz 30% budžeta za klimu, 7,5% godišnjih sredstava išlo posebnim ciljevima za biološku raznovrsnost u 2024, da bi se do 2026. i 2027. povećalo na 10%.

Novi cilj “klima i životna sredina” obuhvata svih šest ekoloških ciljeva EU, od klime i biodiverziteta do cirkularne ekonomije i sprečavanja zagađenja.

Program LIFE, koji je bio namijenjen za ekologiju i klimatske akcije, takođe je uklopljen u “Nacionalne i regionalne planove” kao i u fond “Konkurentnost” od 410 milijardi koji objedinjuje nekoliko postojećih programa.

Neke nevladine organizacije upozoravaju da bi ove promjene mogle da smanje finansiranje biološke raznovrsnosti. EU već ima procijenjeni godišnji deficit od 37 milijardi eura za tu oblast.

Dobitnik: Istočne zemlje i Ukrajina

Istočne zemlje su zabilježile veliku pobjedu kad je Komisija saopštila da će istočni regioni, posebno oni uz granice sa Ukrajinom, Rusijom i Bjelorusijom, dobiti više novca da zadovolje svoje bezbjednosne i ekonomske potrebe.

Takođe su dobile i drugo: iako je EU žudjela za dodatnim sredstvima, nije uključila prihode od proširenja sistema trgovine emisijama na zgrade i drumski saobraćaj u predložene izvore prihoda.

EU je, uz to, predložila dodatnih 100 milijardi eura za obnovu Ukrajine i njen put ka članstvu u Uniji.

Dobitnik: Potrošači struje

Prema prijedlogu, EU će znatno povećati podršku za modernizaciju elektrodistributivne mreže, kako bi snizila cijene struje, što je u izvještaju bivšeg šefa Evropske centralne banke Marija Dragija označeno kao evropska “Ahilova peta” u konkurenciji sa SAD i Kinom.

Fond “Povezivanje Evrope” koji se koristi za infrastrukturu i nove tehnologije povećava budžet za energiju sa 6 na 30 milijardi eura. Uz to, mreže će imati pristup proširenom fondu za konkurentnost od 410 milijardi da smanje gubitke i smanje račune industriji i domaćinstvima.

Dragi je upozorio da je ulaganje u infrastrukturu sporo i nedovoljno, a sve skuplja energija tjera proizvođače da smanjuju proizvodnju ili sele pogone.

Dobitnik: Digitalne tehnologije

Komisija želi da poveća finansiranje digitalnih tehnologija pet puta, rekla je Fon der Lajen. To bi značilo 54,8 milijardi eura u novom budžetu.

To je ogroman rast u oblasti u kojoj EU već sada ulaže znatna sredstva u istraživanja i inovacije. Uloga tehnologija, naročito vještačke inteligencije, postaje ključna u globalnoj konkurenciji sa SAD i Kinom.

Digital je jedan od četiri stuba novog opširnog fonda za konkurentnost od 410 milijardi eura.

Dobitnik: Odbrana

Komisijin prijedlog predviđa najmanje 131 milijardu eura za odbranu i svemir, što je, kako je rekla fon der Lajen, “pet puta više nego danas”.

Posebni budžeti biće izdvojeni i za podizanje pripravnosti unije u odbrani. Prijedlog “pokazuje dobrodošlu ambiciju”, rekla je njemačka poslanica Hana Neuman iz Zelenih, članica Odbora za odbranu Evropskog parlamenta.

Ova brojka odgovara potrebama koje je ranije iznio komesar za odbranu Andrius Kubilius.

Dobitnik: Istraživanje i kultura

Najvažniji program EU za istraživanje i razvoj, Horizon Europe, skoro se udvostručuje na 175 milijardi eura. Već sada je jedan od najvećih svjetskih fondova sa 95 milijardi eura, iako neki stručnjaci smatraju da bi Unija trebalo da izdvoji 220 milijardi da bi ostala konkurentna.

Za Erasmus+, program za studentsku razmjenu, izdvojeno je 50% više, više od 40 milijardi eura. Komisija je najavila i novi program “AgoraEU” vrijedan 8,6 milijardi za podršku kulturi, medijima i civilnom društvu.

“Ovo je veliki dan za evropsku kulturu i kreativne sektore”, rekao je komesar za međugeneracijsku pravednost, omladinu, kulturu i sport Glen Mikalef.

Nesigurno: Vojna mobilnost

Komisija želi da EU izdvoji 17,7 milijardi eura za vojnu mobilnost, rekao je komesar za transport Apostolos Cicikostas. Na papiru to izgleda kao veliki napredak u odnosu na 1,7 milijardi sadašnjih sredstava.

U praksi, to je daleko manje od 75 do 100 milijardi eura koliko je Cicikostas ranije smatrao potrebnim.

Dok dio budžeta za civilni saobraćaj može podržati infrastrukturu za dvostruku upotrebu, a dodatna sredstva za odbranu bi mogla biti dostupna, vojne potrebe su i dalje samo djelimično riješene.

Komisija je predložila da budući Fond za povezivanje Evrope iznosi 81,4 milijarde, od čega bi oko 51 milijarda bila za saobraćaj.

Nesigurno: Gradovi i regioni

EU fond za kohezijsku politiku treba da podstiče razvoj siromašnijih regiona i smanji nejednakost. Sada čini više od trećine budžeta.

Međutim, umjesto da bude poseban program, u prijedlogu za 2028. kohezijska sredstva su uključena u Nacionalne i regionalne partnerske planove koje razvijaju nacionalne vlade.

U posljednjem trenutku, Komisija je obećala da će najsiromašniji regioni dobiti 218 milijardi eura u narednom budžetu, što je bila ključna želja komesara za region Rafeale Fito.

Ali za ostale dijelove Unije nema garancija, pa se strahuje da će ukupna sredstva za regionalni razvoj biti manja nego sada, što je loša vijest za gradove i sela koji zavise od tih para za puteve, biblioteke i drugo.

Pored toga, lokalni i regionalni lideri brinu da će prijedlog dati preveliku moć centralnim vladama da upravljaju i raspodjeljuju EU novac preko partnerstava, uz bojazan da bi nacionalni lideri mogli političke protivnike kažnjavati uskraćivanjem pristupa sredstvima.