Video
BBC je izdvojio pet razloga zbog kojih je Bajden na kraju pobjedio:
Kovid-19
Možda i najveći razlog pobjede Bajdena, primjećuje analitičar britanskog glavnog javnog medija, bio je sasvim izvan kontrole kandidata demokrata. Međutim, u zemlji u kojoj je od Kovida-19 za devet mjeseci umrlo više od 230.000 ljudi, anketa “Pew Researcha” utvrdila je da su građani, upitani ko bi bolje vodio naciju kroz pandemiju, u 17 posto slučajeva češće odgovarali da bi to bio Bajden nego Tramp. Pritom nije reč samo o žrtvama, nego i o razornim posljedicama pandemije po ekonomiju SAD-a.
Prigušena kampanja
Tokom svoje karijere, Bajden je stekao reputaciju, i to BBC primjećuje uglavnom zasluženu, da je sklon sam sebe da dovodi u probleme. Prvu predsjedničku kampanju 1987. uzdrmao je jednim od svojih gafova kojima je sklon. Sve do 2007. nije se usudio da se ponovo kandiduje.
Ni u ovoj kampanji nije se poštedio verbalnih gafova, ali je ovaj put to bilo dovoljno rijetko da ne bi postalo tema za sebe u kampanji. To je bilo posljedica nekoliko okolnosti; od toga da su pandemija, protesti zbog ubistva Džordža Flojda, do ekonomskih pukotina, bili glasniji od njega. Uz to, njegova kampanja išla je za tim da ga ne gura na isturene položaje.
Bilo ko, samo ne Tramp
Bajdenova kampanja, tačnije, njegovi nastupi u javnosti, dosljedno su se obraćali Amerikancima, pozivajući ih na ponovno ujedinjene vrlo polarizovane nacije, pozivajući ih na “bitku za dušu Amerike”. Bila je riječ, primećuje analitičar, o tome da su građani bili izmučeni, iznureni Trampovim raspirivanjem emocija i strasti. Konačno, to je značilo materijalizovanje odgovora na vapaj: “Bilo ko, samo ne Tramp!”
Ostajanje u centru
Bajden se tokom predizbora za kandidata Demokratske stranke, suočavao s konkurencijom s lijeva; Berni Sanders i Elizabet Voren (i) ovaj put fantastično organizovani, vrlo popularni. U tom dijelu kampanje, Bajden je odbijao da podri javno zdravstveno osiguranje za sve, besplatan fakultet, oporezivanje bogatih… Posljedica je bila to da je Bajden postao podnošljiv čak i republikancima izmučenim Donaldom Trampom.
U tom smjeru je išao i izbor Kamale Haris za potpredsjednicu, premda je mogao da posegne i za Voren ili Sandersom s lijeva, što bi bilo neusporedivo privlačnije mladim glasačima. To je, međutim, nadoknadio snažnom podrškom zelenoj agendi, onoj koja se tiče prelaženja na cirkularnu, ekološku ekonomiju, sve uz otvaranje brojnih miliona “dobrih novih radnih mjesta”.
Više novca manje problema
Do aprila ove godine Bajdenova kampanja kuburila je s budžetom. U analizi BBC-a to se ne navodi, ali dok se mučio kako da doskoči među mladima, progresivcima i unutar onoga što bi u EU nazvali lijevim centrom, koji su bili snažno za Sandersa, o Bajdenu se u jednom trenutku čak počelo špekulisati da finansijski to možda neće izdržati.
Preporučeno
Međutim, od aprila nadalje, kako se sve više oblikovao svedemokratski front protiv Trampa, donacije su rasle i u oktobru Bajden je imao budžet izdašniji od Trampovog za 144 miliona dolara. Novac nije sve, pokazao je to ubitačni poraz Hilari Klinton četiri godine ranije, ali je kampanja Bajden-Haris ovaj put novac koristila vrlo uspješno, doprijevši do mnogih mjesta u SAD-u koja su neka čak i decenijama bila nezamisliva da bi iko osim republikanaca u njima igrao ikakvu političku ulogu.
