„Tokom sprovođenja postupka vanredne provjere Agencija je pribavljala podatke od organa javne vlasti i pravnih lica koja raspolažu podacima od značaja za provjeru. Nakon pribavljanja i analize prikupljene dokumentacije stekli su se uslovi za podnošenje izvještaja/prijave, koju je Agencija podnijela Višem javnom tužilaštvu u Beogradu“, piše u odgovoru Agencije, prenosi BIRN.
Iz Agencije nijesu precizirali koje su nepravilnosti utvrđene, niti na koju imovinu i prihode se prijava odnosi.
Navode da je postupak pred tužilaštvom u toku i da je predmet označen kao tajan. Zbog oznake tajnosti, ni iz VJT-a nijesu željeli da iznose detalje o postupku, pa tako nije poznato koji je status ovog predmeta.
Slučaj Šapićeve imovine našao se u centru pažnje javnosti početkom 2023. godine, kada su BIRN i nedjeljnik Vreme objavili istraživanje o Šapićevoj vili u Trstu, u Italiji.
Prema kupoprodajnom ugovoru i podacima iz italijanskog katastra do kojih su došli BIRN i Vreme, Šapić je u maju 2018. godine, dok je obavljao funkciju predsjednika opštine Novi Beograd, kupio imanje vrijedno 820.000 eura. Objekat se prostire na gotovo 400 kvadratnih metara i obuhvata 13 soba, garažu, dio šume i prilazni put.
Međutim, u njegovoj imovinskoj karti koju je Agenciji podnio u januaru 2019. godine, kao nova nekretnina naveden je stan od 150 kvadrata.
Nakon objavljivanja teksta, Šapić je negirao da je pokušao da prikrije imovinu, tvrdeći da je nekretninu prijavio Agenciji i dostavio joj kupoprodajni ugovor.
Šapić je kasnije izjavio da je obrazac o imovini i prihodima, u kojem je navedeno da je riječ o stanu od 150 kvadrata, a ne vili od 400, popunjavala njegova sekretarica, a da ga je on samo potpisao.
Šapić tužio BIRN zbog dva istraživanja
U martu 2023. godine, Šapić je podnio dvije tužbe protiv BIRN-a i tražio ukupno 12 miliona dinara odštete, tvrdeći da su mu povrijeđeni čast i ugled i da je zbog objavljenih tekstova o njegovoj imovini pretrpio duševne bolove.
U tužbi je naveo da su objavljene neistinite informacije i tvrdio da je kupovinu nekretnine blagovremeno prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije i dostavio joj kupoprodajni ugovor.
On je BIRN tužio i zbog istraživanja o spornom ozakonjenju objekta na Bežanijskoj kosi. Šapić je osporavao navode o nelegalnoj dogradnji i nepravilnostima u postupku ozakonjenja.
BIRN je ove postupke označio kao SLAPP tužbe, strateške tužbe protiv javnog učešća, kojima se novinari i mediji izlažu pravnom i finansijskom pritisku zbog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa.
Sudski postupci po ovim tužbama nastavljeni su i u 2026. godini.
Bez epiloga u nizu predmeta u VJT-u
U Višem javnom tužilaštvu, na čijem čelu je viši tužilac Nenad Stefanović, nalazi se i niz drugih predmeta o kojima su mediji izvještavali, poput rušenja u Savamali i sukoba u Banjskoj na Kosovu.
Ni u jednom još nema epiloga.
Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva nedavno je objavila izvještaj o nadzoru ovog tužilaštva u kojem su izlistane brojne nepravilnosti u predmetima „Zvučni top“, pretresu zgrade Filozofskog fakulteta i zgrade Rektorata Univerziteta u Beogradu, pomilovanjima bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića, fondu Vista Rica, naletanja kolima na studente u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu i ispred Fakulteta dramskih umjetnosti, kao i postupku po zahtjevu SAD-a za izručenje Cui Guanghaija i Džona Milera.
Komisija je, između ostalog, predložila pokretanje disciplinskog postupka protiv Stefanovića zbog postupanja u pojedinim predmetima i navela da je „konačan zaključak“ da je Stefanović uspostavio „paratužilački sistem“ kojim je rukovodio sa „vanpravnim interesima“.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je ocjene Komisije, tvrdeći da je njen izvještaj paušalan, subjektivan i pravno neutemeljen. U svom odgovoru navode da tužioci koji su postupali u predmetima nijesu imali priliku da se izjasne prije objavljivanja izvještaja, kao i da je Komisija zaključke o sistemskim nepravilnostima izvela na osnovu analize svega sedam predmeta, iako je tokom 2025. godine u VJT-u formirano više od 19.000 predmeta.
Preporučeno
Osporili su i predloge za krivičnu i disciplinsku odgovornost Stefanovića i pojedinih tužilaca, a ocijenili su i da Komisija izlazi iz okvira svojih ovlašćenja i zadire u samostalnost javnih tužilaca.














