Video
Na sastanku 21. februara, ministri spoljnih poslova tog bloka, okupljeni u Savjetu za spoljne poslove (FAC), raspravljaće o tome, navodi se u tekstu Blumberga, koji je prenio portal Politički.ba.
Dodaje se da je takve poteze najavio i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel, reagujući prije dva dana na odluke Skupštine Republike Srpske da se krene i u formiranje vlastitog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS).
“Služba EU za spoljne poslove postavila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri spoljnih poslova EU razgovarati na sastanku u Briselu kasnije ovog mjeseca, prema ljudima koji su upoznati s tim pitanjem i dokumentima u koje je Blumberg imao uvid”, navodi američki list.
Razgovori, prenosi se dalje, “dolaze u trenutku kada je režim bosanskih Srba preduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentirane zemlje, ignorišući prošlomjesečnu odluku SAD da uvedu sankcije Miloradu Dodiku, koji je već dugi niz godina na vlasti”.
“U jednom dokumentu, EU je sugerisala da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako Republika Srpska, sa Dodikom na čelu, jednostrano preuzme nadležnosti od zajedničke države ili na drugi način preduzme radnje koje ugrožavaju državu”, piše Blumberg.
Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosjeka put BiH prema EU, navodi se u dokumentu.
Na sastanku ambasadora EU u petak, na kojem se razgovaralo o listi kazni, nekoliko zemalja, uključujući i Njemačku, zatražilo je da mjere protiv Dodika budu kombinovane, navode upućeni, a stoji u tekstu.
Drugi, poput Mađarske, tvrdili su da bi sankcije bile kontraproduktivne, navodi list.
U tekstu se podsjeća da je Dodik, saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ranije ove sedmice inicirao nacrt zakona, kojim bi se stvorio pravosudni sistem odvojen od ostatka zemlje.
Taj potez uslijedio je posle niza mjera koje je usvojila Skupština Republike Srpske u decembru, s ciljem prekidanja bezbjednosnih, administrativnih i vojnih veza sa ostatkom Bosne i Hercegovine.
Glasanje je predviđalo da će akti stupiti na snagu u roku od šest mjeseci, što će vlastima dati vremena da se pripreme.
U tekstu se navodi i da su “napori bosanskih Srba ka većoj nezavisnosti povećali tenzije između dvije grupe u drugoj polovini zemlje, poznatoj kao bošnjačko-hrvatska federacija”.
“Hrvati su tražili reformu izbornog zakona, žaleći se da su njihovi predstavnici stalno preglasani bošnjačkim glasovima u tročlanom Predsedništvu zemlje”, stoji u tekstu.
EU je upozorila da su mogući bezbjednosni incidenti ako Republika Srpska nastavi sa “najgorim scenarijem” napora za otcjepljenje.
Kao odgovor na aktuelnu krizu, ambasadori su obaviješteni da je EU već počela zadržavati dio sredstava za infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj.
Dokument o opcijama opisuje finansijsku pomoć EU kao polugu, napominjući da BiH trenutno prima 395 miliona eura u fondovima, kao i portfelj od više od milijardu eura investicija, uključujući 242 miliona eura u grantovima.
Od ministara spoljnih poslova Unije će biti zatraženo da daju smjernice o ciljanom korišćenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o potencijalnoj upotrebi restriktivnih mjera kao posljednje mjere u slučaju dalje eskalacije situacije, navodi se u dokumentu.
EU procjenjuje da ne postoji neposredna opasnost od novog rata u BiH, ali ocjenjuje da se mogućnost izbijanja lokalnih sukoba ne može isključiti i da se ne bi smjela potcjenjivati.
U procjeni se još navodi da je spoljno angažovanje drugih zemalja, kao što su Srbija i Turska, sve veće, kao i da postoji rizik od miješanja još nekih zemalja, koji bi mogli iskoristiti podjele za dalju destabilizaciju BiH.
Preporučeno
Navodi se i da su Rusija i Kina u prošlosti prijetile da će u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija staviti veto na produženje mandata stabilizacijskih snaga pod vođstvom Evrope (EUFOR), piše Blumberg.
