Video
“Uspjeli smo da popunimo prazninu i finalizujemo važne reforme kako bismo ubrzali našu energetsku tranziciju i to će imati značajan geopolitički uticaj”, rekao Borelj.
Prema njegovim riječima osim u samoj Ukrajini rat je izazvao ozbiljnu energetsku krizu i u Evropi zbog načina na koji Rusija koristi energiju.
“Vladimir Putin je očigledno mislio da će mu velika zavisnost EU od ruskih fosilnih goriva, a posebno gasa, omogućiti da podijeli EU, sprječavajući je da aktivno podrži Ukrajinu. Zbog toga je već 2021. godine počeo da nam ograničava isporuke gasa uprkos postojećim dugoročnim ugovorima između ruskih dobavljača i evropskih kupaca, a potom je, poslije 24. februara i dodatno zaoštrio politiku ucjena”, ocjenio je Borelj.
Visoki predstavnik EU potvrdio je da je ovakva politika zaista izazvala veliku krizu na evropskim energetskim tržištima, sa cijenama gasa koje su prelazile 300 eura/MVh prošlog avgusta u poređenju sa oko 20 eura/MVh 2020. godine.
Kako je rekao Borelj, poteškoće francuskih nuklearnih elektrana i ograničena proizvodnja hidroelektrične energije povezane sa klimatskim promjenama takođe su produbile krizu na tržištu električne energije u EU.
To je izazvalo strah od nestanka struje tokom zimskih mjeseci, podsjeća Borelj i naglašava da su ove kombinovane krize izazvale nagli rast cijena energije za domaćinstva i preduzeća, stvarajući ozbiljne ekonomske i socijalne probleme u EU i naglašeno strahovanje da se u EU ubrzano odvija proces deindustrijalizacije.
“Uprkos ratu i ovoj energetskoj krizi nismo poklekli pred ucjenama Vladimira Putina. Države članice EU su ostale ujedinjene, uvele sankcije Rusiji i odlučno podržavale Ukrajinu, uključujući i vojno kroz isporuke naoružanja”, ukazao je Borelj.
Prema njegovoj procijeni i u 2023. godini ključna pitanja za EU i svijet biće “ruski agresivni rat protiv Ukrajine, energetska i klimatska kriza i njene ekonomske i socijalne posljedice”.
Preporučeno
“EU će nastaviti da podržava Ukrajinu i da se odupire oružanim i energetskim ucjenama Rusije ubrzavajući dekarbonizaciju ruske ekonomije”, poručio je Borelj.
