Evropski lideri na vanrednom samitu u Briselu složili su se večeras o ogromnom povećanju izdataka za odbranu, usred napora da se ojača podrška Ukrajini nakon što je Donald Tramp zaustavio američku vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka.
Ali demonstraciju jedinstva pokvario je mađarski premijer Viktor Orban, koji nije podržao izjavu EU o Ukrajini koja se suprotstavlja Trampovom pregovaračkom stavu koji je prijateljski nastrojen prema Rusiji.Ostalih 26 lidera EU, uključujući Orbanovog saveznika Roberta Fica, slovačkog premijera, „čvrsto su podržali“ ovu izjavu.
„Ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine“, navodi se u nacrtu saopštenja, što je odgovor na Trampov pokušaj da po strani stavi Evropu i Kijev, prenosi Gardijan.
Lideri EU složili su se da podrže nove planove potrošnje za odbranu nakon hitnih razgovora u Briselu.
Ukupno 27 lidera EU odobrili su usvajanje zaključaka o evropskoj odbrani, uključujući da Evropa „mora postati suverenija, odgovornija za sopstvenu odbranu i bolje opremljena da djeluje i samostalno se nosi sa trenutnim i budućim izazovima i prijetnjama“.
U zaključku se navodi da će EU „ubrzati mobilizaciju neophodnih instrumenata i finansiranja kako bi se ojačala bezbjednost Evropske unije i zaštitu njenih građana“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je imao „produktivan“ dan kada se sastao sa liderima EU u četvrtak u Briselu.
U ažuriranju objavljenom na društvenim mrežama, Zelenski je rekao da je imao „dobre“ sastanke sa predsjednicima Evropskog savjeta i Evropske komisije, Antoniom Kostom i Ursulom fon der Lajen, generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, kao i liderima Francuske, Belgije i Austrije.
„Zahvalan sam na podršci svim liderima“, rekao je on.
On je rekao da je liderima EU predstavio viziju da je „moguć brz napredak ka miru“, a Kijev i EU pripremaju „praktične predloge“ za zaustavljanje rata, garantovanje bezbjednosti u Ukrajini i obezbjeđivanje pravednog i trajnog mira.
Zelenski je rekao da će prvi prioritet biti prekid vatre na nebu i na moru, uključujući zaustavljanje svih vojnih operacija u Crnom moru.
„Ove početne korake smatramo uvodom za šire i sveobuhvatno rješenje. Rat mora da se završi što je prije moguće, a Ukrajina je spremna da radi 24/7 sa našim partnerima u Sjedinjenim Državama i Evropi“.
Zelenski potvrdio sastanak u Saudijskoj Arabiji
Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će se ukrajinski i američki tim sastati sljedeće nedjelje u Saudijskoj Arabiji.
“Sljedeće nedjelje, u ponedjeljak, planiram da posjetim Saudijsku Arabiju da se sastanem sa prestolonasljednikom. Nakon toga, moj tim će ostati u Saudijskoj Arabiji da radi sa američkim partnerima. Ukrajina je najviše zainteresovana za mir. Kao što smo rekli predsjedniku Trampu, (Donaldu) radi i radiće isključivo konstruktivno za brz i pouzdan mir”, napisao je Zelenski na Telegramu.
Američko-ukrajinski razgovori u Saudijskoj Arabiji
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Bliski istok Stiv Vitkof rekao je da će otputovati u Saudijsku Arabiju da razgovara sa ukrajinskim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom.
Naveo je da je cilj sastanka da se napravi okvir za mirovni sporazum i početni prekid vatre, prenio je britanski Telegraf.
Prema Vitkofovim riječima, sastanak će se održati ili u Rijadu ili možda u Džedi, prenosi Skaj njuz.
“Mislim da će to biti dobar sastanak. Nadam se da će ovo biti dobar signal za Ruse”, rekao je on.
U međuvremenu, Zelenski je na društvenoj mreži Iks naveo da “ukrajinski i američki timovi nastavljaju da rade i da se nadaju da će sljedeće sedmice imati svrsishodan sastanak”.
Lideri Evropske unije dali „zeleno svjetlo“ za plan o jačanju odbrane
Lideri 27 zemalja Evropske unije (EU) dali su danas na samitu u Briselu zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove nedjelje plan nazvan “Ponovno naoružavanje Evrope”, koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Lideri EU su na samitu ponovili svoju podršku Ukrajini i potvrdili riješenost da jačaju sopstvenu odbranu.
Putin: Neki bi Napoleonovu invaziju, zaboravljaju kako se završila
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da u svijetu postoje ljudi koji žele da se vrate u vremena Napoleonove invazije, ali zaboravljaju kako se završio taj istorijski događaj.
“I dalje ima onih koji ne mogu da sjede mirno, ima ljudi koji žele da se vrate u Napoleonova vremena, zaboravljajući kako se završilo”, rekao je Putin tokom sastanka sa zaposlenima i štićenicima fondacije “Branioci otadžbine”, prenosi RIA Novosti.
Istakao da je Rusiji potrebna verzija mira u Ukrajini koja bi obezbijedila stabilan razvoj i mir za Rusiju.
“Moramo da izaberemo za sebe verziju mira koja bi nam odgovarala i koja bi obezijbedila mir našoj zemlji u dugoročnoj istorijskoj perspektivi. Ne treba nam ništa što je tuđe, ali nećemo odustati od onoga što je naše. I potrebna nam je opcija koja bi obezbijedila stabilan razvoj naše zemlje u uslovima mira i bezbjednosti”, rekao je Putin.
Poručio da Rusija ne namjerava “nikome da popusti” u ukrajinskom sukobu i ocijenio da je “kohezija zemlje” jedan od glavnih uslova za uspjeh na bojnom polju.
Vanredni samit u Briselu: Očekuje se plan od 800 milijardi eura za ponovno naoružavanje Evrope
Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da pauzira vojnu pomoć u Ukrajini, kao i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom, izazvala je brojne reakcije evropskih lidera, pa se tako u Briselu danas održava vanredni samit Evropske unije (EU). Lideri zemalja članica EU razgovaraće o jačanju odbrambenih sposobnosti, kao i pomoći Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koga je Tramp praktično otjerao nedavno iz Bijele kuće nakon verbalnog sukoba, poručio je danas da je Ukrajina veoma zahvala što nije sama.
“Sjajno je što nismo sami. I to nisu samo riječi. Mi to zaista osjećamo”, rekao je Zelenski po dolaksu u Brisel.
On je rekao da je izuzetno važno da Evropa “pošalje snažan signal ukrajinskom narodu, našim vojnicima, civilima i svim porodicama”.
Zelenski se odvojeno sastao sa Emanuelom Makronom na marginama samita EU kao i sa belgijskim premijerom Bart de Veverom, prenosi Gardijan.
Očekuje se, piše Gardijan, da će lideri EU u velikoj mjeri podržati plan od 800 milijardi eura za ponovno naoružavanje Evrope koji je Ursula Fon der Lajen iznijela ranije ove nedjelje.
“Evropa mora postati suverenija, odgovornija za sopstvenu odbranu i bolje opremljena da djeluje i samostalno se nosi sa trenutnim i budućim izazovima i prijetnjama”, navodi se u najnovijem nacrtu zaključaka u koji je uvidi imao Gardijan.
EU će “ubrzati mobilizaciju neophodnih instrumenata i finansiranja” kako bi unaprijedila bezbjednost i “pojačala svoju ukupnu odbrambenu spremnost i smanjila svoje strateške zavisnosti”.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je “danas dan kada se sve može promijeniti – i vjerovatno hoće – kada je riječ o evropskoj riješenosti, ponovnom naoružavanju, odbrambenoj industriji i našoj spremnosti da se suočimo sa ruskim izazovom svijetu”.
“Evropa u cjelini je sposobna da pobijedi u svakom vojnom, finansijskom i ekonomskom sukobu sa Rusijom – mi smo jednostavno jači”, naglasio je on.
Tusk je uporedio situaciju sa Hladnim ratom, izrazivši uvjerenje da će “Rusija izgubiti ovu trku u naoružanju, baš kao što je Sovjetski Savez izgubio prije 40 godina”, prenosi Index.
On je dodao da je francuski prijedlog o nuklearnom odvraćanju “vrijedan razmatranja” i da bi trebalo da bude dio šireg plana za jačanje evropske odbrambene saradnje.
“Evropa je slaba bez Sjedinjenih Država”, rekao je bugarski premijer Rosen Željazkov.
On je izrazio je nadu da “SAD ostaju posvećene našoj kolektivnoj bezbjednosti, koja je zasnovana na zajedničkim vrijednostima“.
Željazkov je rekao da nijedna odluka o miru u Ukrajini ne bi trebalo da se donosi bez učešća Ukrajine i da “pregovore o bezbjednosti Evrope mora voditi Evropa i za Evropu“.
Upitan o vrsti mira za kojim se teži, on je rekao da “kada se vladavina prava suoči sa zakonom sile, Evropa mora biti spremna”.
Mađarski premijer Viktor Orban kaže da evropske nacije, a ne EU, treba da ojačaju odbranu.
“Moji sastanci u Francuskoj potvrdili su da, iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo se da moramo ojačati odbrambene kapacitete evropskih nacija i da ovi napori treba da osnaže države članice, a ne briselske birokrate”, napisao je Orban u objavi na društvenim mrežama.
On je pozdravio “izuzetno blisku” saradnju sa Francuskom i rekao da očekuje da će francuske kompanije biti “značajan investitor” u Mađarskoj.
Ali, u oštroj podršci, on je takođe objavio sliku sa francuskom desničarkom Marin Le Pen, rekavši: “Nakon susreta sa bivšim i sadašnjim predsjednikom Francuske (Nikola Sarkozi i Emanuel Makron), bilo mi je zadovoljstvo sresti se sa budućom predsjednicom. Hvala vam na pronicljivoj diskusiji“, napisao je Orban.
Norveški premijer Jonas Gar Stjore izjavio je danas da bi Oslo trebalo da značajno poveća pomoć Ukrajini.
Parlament u Oslu je odlučio da tokom ove godine Ukrajini uputi vojnu i civilnu pomoć veću od 3,2 milijarde dolara.
Organizovaćemo širu podršku, koja bi omogućila najveću moguću borbenu silu što je prije moguće, rekao je Stjore u parlamentu.
Stjore je naveo da njegova vlada planira i dalje jačanje norveške armije, javlja Rojters.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je poruku na društvenoj mreži Iks po dolasku na današnji samit.
Ona je istakla da je Evropa suočena sa direktnom i ozbiljnom prijetnjom, ističući značaj povećanja izdataka za odbranu na kontinentu.
“Moramo biti u stanju da se odbranimo i osiguramo ukrajinsku poziciju snage”, rekla je ona.
Obraćajući se novinarima uoči samita, litvanski predsjednik Gitanas Nauseda predložio je da se odredi okvirni datum za pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.
Nauseda predlaže 31. januar 2030. On je naglasio da to neće biti pravno obavezujuća odluka, već političko opredjeljenje koje će postaviti jasan put Ukrajini i poslati nedvosmislenu poruku o budućem članstvu.
S druge strane, ruska novinska agencija TASS prenosi izjavu ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da će se svako prisustvo evropskih mirovnih snaga u Ukrajini smatrati “zvaničnim učešćem NATO-a u ratu”.
“Rusija neće dozvoliti da se to dogodi“, rekao je Lavrov.
Američki zvaničnici u utorak u Rijadu sa predstavnicima Ukrajine
Reporterka televizije Fox News iz Bijele kuće Džeki Hajnrih najavila je da će se sastanak između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država održati u utorak sljedeće sedmice.
🚨BREAKING: Rubio, Witkoff, Waltz headed to Riyadh on Tuesday to meet with Ukrainians, including Yermak.
— Jacqui Heinrich (@JacquiHeinrich) March 6, 2025
Američki državni sekretar Mark Rubio, specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok i pregovore sa Rusijom Stiv Vitkof i savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Majk Volc putuju u Rijad u utorak kako bi se sastali sa Ukrajincima, uključujući šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Andrija Jermaka, navela je Hajnrih na platformi X.
U ruskom napadu na Hersonsku oblast poginule dvije osobe
Dvije osobe su poginule nakon što su ruske snage bespilotnim letjelicama napale grad Berislav u Hersonskoj oblasti, saopštilo je regionalno tužilaštvo.
“Prema istrazi oko 12.40 časova, rusko vojno osoblje bacilo je eksploziv iz bespilotne letjelice u Berislavu. Od eksplozije granate poginuli su muškarac i žena civili koji su se nalazili na ulici u trenutku napada”, navodi se u saopštenju, prenosi Ukrinform.
Napominje se da je Okružno tužilaštvo Berislava pokrenulo pretkrivičnu istragu o “izvršenju ratnog zločina”.
Fon der Lajen: Ovo je prelomni trenutak za Evropu i Ukrajinu
Evropa i Ukajina se nalaze u prelomnom trenutku, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i poručila da EU mora da pokaže da će biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno.
Fon der Lajenova je novinarima po dolasku na sastanak Evropskog savjeta u Briselu dodala da se “Evropa suočava sa jasnom i prisutnom opasnošću” i da zato mora da bude u stanju da se zaštiti i odbrani, “kao što moramo da stavimo Ukrajinu u poziciju da se zaštiti i podstakne trajni i pravedan mir”.
“Želimo mir kroz snagu”, poručila je Fon der Lajen obraćajući se novinarima zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Fon der Lajenova je naglasila da će zato danas predstaviti liderima plan za ponovno naoružavanje Evrope, koji predviđa do 800 milijardi eura za ulaganje u odbranu.
“To daje državama članicama fiskalni prostor da ulažu u odbranu, daje državama članicama mogućnost da investiraju u ukrajinsku odbrambenu industriju ili da nabave vojne kapacitete koji odmah odlaze u Ukrajinu”, rekla je Fon der Lajen.
Dodala je da je ovaj plan u korist ponovnog naoružavanja Evrope i EU, ali i naoružavanja Ukrajine u njenoj egzistencijalnoj borbi za njen suverenitet i teritorijalni integritet.
“Veoma je važan trenutak da pokažemo da stojimo uz Ukrajinu koliko god je potrebno”, poručila je predsjednica Komisije.
Lideri EU okupljaju se danas u Briselu na vanrednom sastanku Evropskog savjeta kako bi razgovarali o evropskoj odbrani i nastavku podrške Ukrajini.
Lideri ukrajinske opozicije odbacili ideju o održavanju ratnih izbora
Lideri ukrajinske opozicije odbacili su ideju o održavanju ratnih izbora, nakon navoda o sastanku između njih i američkih zvaničnika i nakon što je predsjednik Donald Tramp svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog nazvao “diktatorom“ jer ih nije održao.
Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je da njegov tim radi sa američkim “partnerima” na održavanju podrške Ukrajini – ali je dodao da se protivi ratnim izborima.
U pisanoj izjavi objavljenoj na Telegramu, Porošenko je rekao da izbori treba da se održe tek nakon što se uspostavi mir. On je dodao da bi glasanje trebalo da bude održano najkasnije 180 dana nakon završetka rata.
Julija Timošenko, još jedan opozicioni lider, rekla je da njen tim “razgovara sa svim saveznicima koji mogu da pomognu u obezbjeđivanju pravednog mira što je prije moguće“, ocijenivši da izbori ne bi trebalo da se održavaju prije nego što se to postigne.
Politiko je izvijestio da su četiri visoka člana Trampovog okruženja razgovarala sa nekim od najvećih političkih protivnika Zelenskog.
Razgovori su vođeni sa Timošenkovom i visokim članovima Porošenkove partije, koji je bio predsjednik od 2014. do 2019. godine, prenio je Politiko, pozivajući se na tri ukrajinska poslanika i jednog američkog republikanskog stručnjaka za spoljnu politiku.
Tusk: Evropa mora da uđe u trku u naoružanju i pobijedi
Uoči početka vanredne sjednice Evropskog savjeta u Briselu, poljski premijer Donald Tusk ocijenio je da Evropa mora da krene u trku u naoružanju koju je započela Rusija i da mora mora da pobijedi.
“Izgubili smo dosta vremena u pogledu izgradnje odbrambenog saveza. Ali danas se sve zaista promijenilo. Govorim i o predlogu Evropske komisije o mobilizaciji do 800 milijardi eura i o odlučnosti svih mojih sagovornika. To su potvrdili na sastancima u Parizu i Londonu”, rekao je poljski premijer novinarima uoči početka samita EU u Briselu.
Tusk je rekao da je, kada je govorio o potrebi stvaranja odbrambenog saveza, imao “više nade nego uvjerenosti” da će to uopšte biti moguće.
“Tada sam rekao i da nema vremena za gubljenje. Svi su odlučni da prihvate ovaj izazov“, naglasio je on, prenosi agencija PAP.
“Nema sumnje da rat u Ukrajini, novi pristup američke administracije Evropi i, prije svega, trka u naoružanju koju je započela Rusija postavljaju pred nas potpuno nove izazove. Evropa mora da preuzme ovu trku u naoružanju i mora da pobijedi. Uvjeren sam da će Rusija izgubiti ovu trku, kao što je Sovjetski Savez izgubio sličnu trku u naoružanju prije 40 godina”, istakao je Tusk.
Kako je ocijenio, to je “jedini način” da se izbjegne sukob većih razmjera.
Pomoć Norveške Ukrajini u 2025. biće preko 3,2 milijarde dolara
Norveški premijer Jonas Gar Store u tamošnjem parlamentu rekao je da bi njegova zemlja trebalo značajno da poveća finansijsku pomoć Ukrajini.
Norveški parlament prošle godine je dogovorio da izdvoji 35 milijardi kruna (3,22 milijarde dolara) za vojnu i civilnu podršku Ukrajini u 2025. godini, a da bi ta pomoć u periodu od 2023. do 2030. trebalo da iznosi ukupno 155 milijardi kruna u okviru programa nazvanog ”Nansen”, prenosi Rojters.
“Želim da predložim značajno povećanje programa Nansen za pomoć Ukrajini u ovoj godini”, rekao je Store.
U programu “Nansen” učestvuje više norveških stranaka u cilju bilateralne podrške Kijevu, a ime je dobio po dobitniku Nobelove nagrade za mir, Friđofu Nansenu, podsjeća britanska agencija.
Norveški premijer je dodao da će podrška biti organizovana tako da što prije obezbijedi najveću moguću vojnu pomoć Kijevu.
Istovremeno, naglasio je da vlada takođe planira jačanje norveške vojske.
Norveška je još jedna evropska zemlja koja nastoji da poveća izdvajanja za odbranu, kao i da obezbijedi podršku Ukrajini nakon što je američki predsjednik Donald Tramp obustavio vojnu pomoć Kijevu, podsjeća Rojters.
Rubio: Sukob u Ukrajini posredni rat između SAD i Rusije, zato mora biti okončan
Američki državni sekretar Marko Rubio kaže da je sukob u Ukrajini postao posredni rat između SAD i Rusije i da je potrebno da se pronađe način za njegovo okončanje.
“Predsjednik (Donald) Tramp vjeruje da je ovo dugotrajan sukob koji je dospio u ćorsokak, i iskreno, to je posredni rat između nuklearnih sila: SAD, koje pomažu Ukrajini, i Rusije”, rekao je Rubio za Fox News, prenosi Stejt department.
Ocijenio je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije “sabotirao” Trampove napore da pregovara o završetku sukoba i naglasio da će mir zahtijevati ustupke obe strane.
“Ukrajinci bi trebalo da budu tamo, Rusi bi trebalo da budu za stolom. Moramo da ih okupimo”, istakao je Rubio.
Francuska nudi Ukrajini obavještajne podatke
Francuske vlasti saopštile su da nude obavještajne podatke Ukrajini, dan nakon što su SAD obavijestile da suspenduju dijeljenje informacija sa Kijevom.
Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni rekao je da Francuska koristi svoje obavještajne resurse kako bi pomogla Ukrajini, prenosi Rojters.
Naglasio da je dijeljenje obavještajnih podataka sa SAD od juče obustavljeno i dodao da je situacija za Veliku Britaniju, koja je dio obavještajne zajednice sa SAD, komplikovanija.
Lekorni je takođe istakao da je Francuska vojno spremna i da su njene nuklearne snage dovoljno snažne.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao da je Francuska otvorena za razgovore o proširenju zaštite koju njen nuklearni arsenal nudi evropskim partnerima, imajući u vidu prijetnje koje Evropa doživljava od Rusije.
Zaharova: Makron “izgubio vezu sa stvarnošću”
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je u da francuski predsjednik Emanuel Makron “nije u kontaktu sa realnošću” nakon što je nazvao Rusiju prijetnjom Evropi i rekao da će razmotriti stavljanje evropskih saveznika pod nuklearnu zaštitu Francuske, prenele su RIA Novosti.
“Svakog dana daje neku vrstu potpuno nerealnih izjava koje su u suprotnosti sa prethodnim. On je ‘pripovijedač’“, dodala je Zaharova.
Četvoro poginulih, 30 ranjenih u raketnom napadu na Krivi Rog
Raste bilans žrtava u raketnom udaru na Krivi Rog u Dnjepropetrovskoj oblasti u centralnom dijelu Ukrajine – četvoro poginulih i 30 povrijeđenih, izvijestio je načelnik tog regiona, Sergej Lisak, prenosi Kijev independent.
Projektil je pogodio petospratni hotel sinoć oko 22 sata po lokalnom vremenu.
Lisak je kasnije naveo da su u napadu ubijena dva muškarca i žena, a da je 43-godišnji muškarac preminuo u bolnici sljedećeg jutra.
Najmanje 30 ljudi je zadobilo povrede, uključujući i dijete. Četrnaest žrtava je u teškom stanju, naveo je Lisak. Većina ranjenih je hospitalizovana.
Kako je dodao Lisak, u raketnom udaru oštećeno je i 14 stambenih zgrada, pošta, skoro dvadesetak automobila, kulturni centar i 12 prodavnica.
Ekipe hitne pomoći trenutno rade na licu mjesta kako bi uklonili ruševine sa mjesta napada. Ukrajinska državna služba za vanredne situacije saopštila je da pod ruševinama može biti još žrtava.
Krivi Rig, rodni grad Vlodimira Zelenskog, sa oko 660.000, je drugi po veličini grad u Dnjepropetrovskoj oblasti, koji se nalazi otprilike 70 kilometara sjeverozapadno od najbliže linije fronta, navodi Kijev independent.
Kijev: Oboreno 68 od 112 ruskih dronova
Ukrajinska vojska saopštila je da su ruske snage tokom noći lansirale dvije balističke rakete i 112 dronova u napad na zemlju.
Vazduhoplovstvo je saopštilo da je oborilo 68 dronova, a da još 43 nisu dostigle svoje ciljeve vjerovatno zbog elektronskih protivmjera.
Šta se desilo sa preostalim dronom nije spomenuto.
Lokalne vlasti: Dvije osobe povrijeđene u napadu na infrastrukturu regiona Odese
Ruske bespilotne letjelice pogodile su tokom noći energetsku infrastrukturu u južnom ukrajinskom regionu Odesa, objavio je načelnik te oblasti Oleg Kiper.
Kako je naveo u objavi na Telegramu, dvije osobe su povređene u napadu koji je bio usmjeren na civilnu i energetsku infrastrukturu.
Trampovi izaslanici razgovarali sa političkim protivnicima Zelenskog
Četiri visokorangirana saradnika okruženja predsjednika Donalda Trampa razgovarala su sa nekim od najvećih političkih protivnika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenio je portal Politiko.
Održani su razgovori sa ukrajinskom opozicionom liderkom Julijom Timošenko i visokim članovima partije bivšeg predsjednika Petra Porošenka, javio je Politiko, pozivajući se na trojicu ukrajinskih poslanika i jednog američkog republikanskog stručnjaka za spoljnu politiku.
Kako se navodi, razgovaralo se o tome da li bi Ukrajina mogla imati brze predsjedničke izbore.
Ukrajina i SAD započeli rad na organizaciji sastanka
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je potvrdio da su timovi Ukrajine i SAD započeli rad na organizaciji predstojećeg sastanka koji bi, kako kaže, mogao donijeti prve rezultate već sljedeće nedjelje.
Ipak, kako prenosi Njujork tajms, Trampova odluka o obustavi vojne i obavještajne pomoći Ukrajini ostaje na snazi, iako je Zelenski izrazio spremnost za pregovore. Ukrajini se ne obustavlja samo vojna nego i obavještajna pomoć – sistemi za obavještavanje o napadima, kao i podaci o ciljevima za “himars”.
Pozitivan stav Moskve prema izjavama Zelenskog
Kremlj, sa druge strane, poručuje da Moskva ima pozitivan stav prema izjavama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o spremnosti da pregovara o mirnom rješenju sukoba. Međutim, napominje da je zabrana Zelenskom da vodi pregovore sa Rusijom i dalje na snazi.
U međuvremenu, francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je da će sljedeće nedjelje u Parizu biti održan sastanak načelnika svih evropskih armija. Rekao je, takođe, da Francuska treba da bude spremna za mogućnost da Sjedinjene Američke Države više ne budu “na njenoj strani”.
Za to vrijeme, sukobi ne prestaju. Rusija je napala Ukrajinu sa 170 dronova. Kijev je, sa druge strane, napao sedam ruskih regiona dronovima i raketama.
Preporučeno
Video