Ovim prijedlogom, obaveze is Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, kao i Aneks primjene koji je usaglašen prošlog marta u Ohridu, formalno su sastavni dio procesa pregovora o članstvu između Beograda i Brisela, piše RSE.

Prema riječima jednog portparola Evropske komisije, prijedlog Komisije je proslijeđen Savjetu Evropske unije u petak, 2. februara.

Prošlog decembra Savjet ministara je zatražio od Komisije da uvrsti obaveze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, u pregovore o članstvu između Beograda i Brisela.

• Savjet traži od Komisije i visokog predstavnika da hitno predlože Savjetu, prije kraja januara 2024. godine, izmjene i dopune mjerila za Poglavlje 35 pristupnih pregovora Srbije – navodi se u zaključcima, koje su prvo usvojili evropski ministri, kasnije i šefovi država i vlada EU.

Poglavlje 35 u pregovaračkom okviru o članstvu Srbije u EU, koje se naziva “ostala pitanja”, u slučaju Srbije obuhvata i normalizaciju odnosa s Kosovom.

Kako bi pratili napredak u normalizaciji, ovo poglavlje je među prvima otvoreno još 14. decembra 2015. godine.

EU oduvijek poručuje kako Beogradu, tako i Prištini da će brzina napretka u procesu evropskih integracija za svaku zemlju zavisiti od napretka u primjeni ovog sporazuma u okviru dijaloga.

Poslije predaje prijedloga, na Savjetu EU je da usvoji ove izmjene, čime će se formalno obaveze Srbije iz dijaloga obuhvatiti u proces pregovora o članstvu sa Briselom.

Prijedlog o izmjenama zakasnio zbog otpora Varhelja
Više sagovornika je Radiju Slobodna Evropa potvrdilo da je proces izrade prijedloga o izmenama i dopunama Poglavlja 35 bio otežan zbog otpora evropskog komesara za proširenje Olivera Varheija.

Naime, Evropska komisija je trebala odmah nakon susreta u Ohridu da počne rad na izradi ovog prijedloga jer je to predviđeno i dogovorom koje su strane postigle.

Aneks primjene dogovora, koji je usaglašen 18. marta 2023 u Ohridu, kaže, između ostalog, da će odmah nakon Sporazuma započeti rad na izmjenama mjerila za Poglavlje 35 za Srbiju, kako bi se odrazile nove obaveze Srbije koje proističu iz Sporazuma i ovog aneksa.

Nekoliko diplomatskih izvora je objasnilo da su upravo zaključci prošlog decembra, kojim se poziva na izmjenu Poglavlja 35, bili posljedica pasivnosti kabineta evropskog komesara za proširenje, koji je nadležan za izradu ovog prijedloga.

Iako je zahtjev za izradu prijedloga došao od najvišeg političkom tijela EU, odnosno Evropskog Savjeta, izvori su potvrdili da je Varhelji nastavio sa otporom da ispuni obavezu koja mu je dodijeljena i formalnim dokumentom.

• Uprkos dva seta važnih zaključaka (na nivou ministara i lidera EU), Varhelji je išao protiv svih i pokušavao je da do posljednjeg trenutka to blokira – rekao je jedan zvaničnik za Radio Slobodna Evropa.

Ove navode je potvrdilo više sagovornika Radiju Slobodna Evropa u Briselu.

Isti izvori su potvrdili da se od decembra, kada su usvojeni zaključi, vršio veliki pritisak na evropskog komesara, kako od strane šefa evropske diplomatije Džozep Borelja, tako i od nekih država članica EU.

Prijedlog o izmjenama i dopunama Poglavlja 35 je konačno proslijeđen Savjetu EU u drugom danu februara, ali to ne mijenja činjenicu da nije ispoštovan rok koji je dao Evropski savjet, koji je tražio da se to obavi “prije kraja januara 2024 godine”.

Varhelji dolazi iz Mađarske i smatra se bliskim saradnikom premijera, Viktora Orbana.

Evropski poslanici su u više navrata upozoravali na djelovanje ovog evropskog komesara.

Rezolucijom koja je usvojena u Evropskom parlamentu u januaru 2023. godine, apeluje se na Evropsku komisiju da pokrene nezavisnu i nepristrasnu istragu o tome da li ponašanje i politike koje sprovodi komesar Varhelji predstavljaju kršenje Kodeksa ponašanja za članove Evropske komisije i komesarovih obaveza prema Ugovorima EU.

Poslije proslijeđenog prijedloga, usvajanje ide na nivo Savjeta EU.

Za izmjene pregovaračkog okvira se trebaju usaglasiti sve države članice, uključujući Mađarsku.

Izmene Poglavlja 35 sa ciljem formalizovanja dogovora Srbije i Kosova

Srbija i Kosovo su 27. februara 2023. postigli Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa.

U Ohridu, Sjeverna Makedonija, je 18. marta prošle godine dogovoren Aneks o primjeni Sporazuma o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.

Takođe, dogovoreno je da ovi dokumenti postanu sastavni djelovi procesa pridruživanja Srbije i Kosova Evropskoj uniji.

Srbija i Kosovo od 2011. vode dijalog o normalizaciji svojih odnosa, uz posredstvo EU.

Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost koju Srbija odbija da prihvati.

Obaveze iz novih dokumenata biće uvrštene u Poglavlje 35 u pregovorima o pridruživanju Srbije EU. Poglavljem 35 se i do sada pratilo u kojoj mjeri Srbija sprovodi postignute dogovore u dijalogu sa Kosovom.

Beograd i Priština nisu potpisale Sporazum ni Aneks primjene jer je to odbio predsjednik Srbije Aleksandra Vučić.

Srbija je prošlog decembra Briselu proslijedila pismo kojim naglašava njene crvene linije i potvrđuje da neće primijeniti sve tačke ovog dogovora.

Izjavom visokog predsjednika EU Borela, Sporazum se smatra pravno obavezujućim za obje strane.

Brisel redovno podsjeća strane da bez obzira na nedostatak potpisa, dogovor jeste pravno obavezujući.

Ni Beograd ni Priština nisu preduzele nijedan korak ka primjeni ovog dogovora.

Ukoliko se usvoje izmjene Poglavlja 35, one formalizuju obaveze Beograda koje proizilaze iz dogovora koje je postigao sa Prištinom.

Za Kosovo, koje i dalje nema status kandidata za članstvo u EU, te izmjene će odražavati obaveze Prištine, u okviru Agende kosovske Specijalne grupe za normalizaciju.