Ona je na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije rekla da bi referendumsko pitanje glasilo – da li ste za pokretanje postupka za razrješenje predsjednika države.
Brnabić je ocijenila da je raspisivanje savjetodavnog referenduma “demokratska prilika opoziciji da ispuni svoj vrhunski cilj i skloni Aleksandra Vučića sa mjesta predsjednika Srbije”.“Evo 100 naših potpisa, čekamo 67 potpisa opozicije. Ako opozicija ne podnese potpise za ovu inicijativu, a do ovog trenutka nisu, biće to samo dodatno stvaranje tenzija i njihov način za destabilizaciju Srbije”, rekla je Brnabić.
Predsjednica parlamenta je dodala da opozicione poslaničke grupe do sada nisu podnijele nijedan potpis podrške inicijativi za raspisivanje savjetodavnog referenduma.
Prema njenim riječima, raspisivanje savjetodavnog referenduma o povjerenju predsjedniku Srbije “apsolutno po Ustavu”.
“Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov rekao je da je od 113 poslanika SNS, inicijativu za održavanje referenduma potpisima podržalo njih 111.
On je dodao da će poslanici SNS glasati i da rezultati savjetodavnog referenduma budu obavezujući.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je dan ranije, 14. januara, pozvao predstavnike opozicije da zatraže održavanje savjetodavnog referenduma o njegovom ostanku na toj funkciji, kako bi se utvrdila podrška koju ima među građanima.
On je to izjavio nakon što je nevladina organizacija Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) objavio rezultate istraživanja po kom bi na tom referendumu 52 odsto građana glasalo protiv njegovog ostanka funkciji.
Prema rezultatima istraživanja koje je CRTA objavila 11. januara, 34 odsto građana ukazalo bi povjerenje predsjedniku Srbije na tom referendumu.
Istovremeno, istraživanje je pokazalo i da većina građana ne misli da bi rješenje za izlazak iz političke krize bio savjetodavni, odnosno neobavezujući referendum o poverenju predsjedniku Srbije, što je ideja ranije potekla od Vučića.
Istraživanje CRTA-e je, između ostalog, pokazalo i da 61 odsto građana Srbije podržava blokade i proteste, a da najveći broj njih (48 odsto) smatra da političku odgovornost za pad nadstrešnice treba da snose nadležni ministri, a potom predsjednik Republike (39 odsto).
Duže od dva mjeseca u Srbiji traju blokade i protesti sa kojih građani, studenti i opozicija zahtijevaju političku i krivičnu odgovornost za pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra kada je poginulo 15, a teško povrijeđeno dvije osobe.
Blokirano je više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta.
Betonska nadstrešnica stanične zgrade u Novom Sadu obrušila se svega nekoliko mjeseci nakon svečanog otvaranja stanice – poslije trogodišnje rekonstrukcije i tvrdnji zvaničnika da je urađena po najvišim evropskim standardima.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom pada nadstrešnice u tom gradu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća “Infrastrukture željeznice Srbije” Jelena Tanasković.
Preporučeno
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.