Video
Nakon obrade 99,95 % zapisnika s biračkih mjesta, kandidatski par Jotova-Valčev osigurao je 57,58 % glasova, što iznosi približno 1,1 milion glasačkih listića. Njihovi protivnici, Andrej Gjurov i Georgi Kandev, dobili su 39,47 %, odnosno oko 749.500 glasova.
Približno 2,95 % birača odabralo je opciju kojom su iskazali da ne podržavaju nijednog od kandidata.
Do pobjede je došlo nakon neizvjesnog prvog kruga održanog 25. oktobra, u kojem nijedan kandidat nije osigurao većinu potrebnu za direktnu pobjedu.
Jotova je prethodno obnašala dužnost potpredsjednice Bugarske, a u januaru je postala vršiteljka dužnosti predsjednice nakon ostavke Rumena Radeva, koji se povukao s funkcije kako bi učestvovao na parlamentarnim izborima, piše moderndiplomacy.eu.
Radev je potom pobijedio na parlamentarnim izborima i podržao kandidaturu Jotove za predsjednicu. Njegova politička orijentacija privukla je pažnju, pri čemu mnogi politički analitičari smatraju da je njegova politička opcija naklonjena Kremlju.
Pobjeda Jotove stoga predstavlja kontinuitet s političkim taborom Radeva, posebno kada je riječ o pitanjima vanjske politike.
Rat u Ukrajini ostaje ključno vanjskopolitičko pitanje
Stav Bugarske o ratu u Ukrajini vjerovatno će ostati važno pitanje i nakon predsjedničkih izbora.
I Jotova i Radev zalagali su se za diplomatsko rješenje sukoba, ističući da prednost daju pregovorima kao načinu za okončanje rata.
Njihov stav dolazi u vrijeme širih podjela u Evropi oko toga kako pristupiti ruskoj invaziji na Ukrajinu i budućnosti diplomatskih odnosa s Moskvom.
Izborom na ovu funkciju, Jotova postaje prva izabrana žena na čelu bugarske države, dok njena povezanost s Radevom osigurava kontinuitet u predsjedničkom vodstvu zemlje, kao i jasno opredjeljenje za diplomatsko rješavanje rata u Ukrajini.
Ko je Ilijana Jotova?
Ilijana Jotova rođena je 1964. godine u Sofiji, piše bugarska agencija BTA, pozivajući se na podatke objavljene na internet stranici Predsjedništva. Završila je Francusku jezičku gimnaziju „Alfons de Lamartin“ br. 9 i diplomirala bugarsku filologiju na Univerzitetu „Sveti Kliment Ohridski“ u Sofiji.
Usavršavala se u Nacionalnoj školi za administraciju u Francuskoj (ENA – École nationale d’administration), kao i u Centru za evropske studije u Strazburu (Centre des Études Européennes de Strasbourg).
Političkom angažmanu prethodilo je novinarstvo. Od 1990. do 1997. godine radila je na Bugarskoj nacionalnoj televiziji kao reporterka, urednica, voditeljka programa i direktorka Direkcije za informativni program i aktuelna pitanja.
Nakon toga je do 2007. rukovodila Pres-centrom Nacionalnog savjeta Bugarske socijalističke partije (BSP). Bila je članica Nacionalnog savjeta BSP-a od 2000. do 2016. godine.
U januaru 2006. izabrana je za zamjenicu predsjednika Gradskog odbora BSP-a u Sofiji, funkciju koju je obavljala do 2012. godine. Iste godine postala je članica Izvršnog biroa Nacionalnog savjeta BSP-a, u kojem je ostala do 2016.
Poslanica u 40. sazivu Narodne skupštine Bugarske bila je od 2005. do 2007. godine. Tokom tog perioda obavljala je i funkciju predsjednice bugarske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Frankofonije, kao i zamjenice predsjednika bugarske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PACE).
Od juna 2007. bila je poslanica Evropskog parlamenta u okviru Poslaničke grupe Progresivnog saveza socijalista i demokrata. U tom periodu, do 2017. godine, bavila se pitanjima zaštite potrošača, ribarstva, peticija i građanskih sloboda, piše u njenoj biografiji, objavljenoj na sajtu historyofbg.com.
U Evropskom parlamentu bila je angažovana i na pitanjima odnosa EU i Crne Gore, te je od 2014. do 2017. godine bila potpredsjednica Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Crne Gore, navodi se na sajtu Evropskog parlamenta.
Preporučeno
Tečno govori francuski jezik, a služi se ruskim i engleskim. Udata je i ima jednog sina.
