Video
Ukazuju da čak 86 odsto ubistava novinara i dalje nema sudski epilog.
“Medijski savjet za samoregulaciju tim povodom poziva tužilaštva i sudove da u predmetima napada i prijetnji novinarima ne gledaju samo to koliko će brzo završiti postupak. Kazna bi trebalo da odgovara onome što je urađeno i mora da odvrati svakog sljedećeg koji pomisli da prijeti ili napadne medijskog radnika samo zbog posla koji obavlja”, navodi se u saopštenju.
Istakli su da je prošla godina bila neslavno rekordna.
“Sindikat medija Crne Gore zabilježio je 33 napada i pritiska na novinare i medijske radnike, a prijetnji preko interneta bilo je duplo više nego godinu ranije. Ove godine Sindikat je do sada zabilježio 18 slučajeva. Sudski epilog su dobila dva. Kroz Mehanizam za bezbjednost novinara, koji radi od marta, do kraja avgusta je prošla 21 prijava. Najviše je bilo uvreda i prijetnji preko interneta, a u jednom slučaju prijetnje smrću”, navode iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Prema njihovim riječima, kada je postupak brz, a kazna mala, poruka nije mnogo drugačija od one koju šalje ćutanje.
Istakli su da se to najbolje vidi na slučaju Gornjeg Zaostra.
“Fotoreporteri su napadnuti dok su radili svoj posao. Oko njih je bila grupa ljudi koja im je prijetila i nasrtala na njih. Dvije osobe su prvostepeno osuđene na po šest mjeseci kućnog zatvora, a ostali postupci su uglavnom završeni oslobađajućim odlukama. Za prijetnje smrću Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću izrečena je, u prekršajnom postupku, kazna od 300 eura. Ako se kazna plati u roku, iznosi svega 150 eura. U isto vrijeme, u drugom predmetu, za prijetnje novinarki prvostepeno je izrečena zatvorska kazna. Kako onda novinar da zna šta ga štiti, kad jedna prijetnja vodi u zatvor, a slična završi kaznom koja liči na kaznu za saobraćajni prekršaj?”, upitali su.
Kako su kazali, tužilaštvo je ipak napravilo pomak.
“Uputstvom iz 2024. godine predmeti napada na novinare dobili su prioritet, a tužioci obavezu da postupaju bez odlaganja i u direktnom kontaktu sa oštećenima. Rezultati se vide. Prema Izvještaju Evropske komisije o vladavini prava, od jula prošle godine tužilaštvo je otvorilo 25 predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima, a riješilo 18. I Radna grupa za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara u svom izvještaju navodi da su nadležni organi postupali u razumnom roku”, dodaje se u saopštenju.
Kako su pojasnili, upravo zbog toga nije lako da se shvati zašto su prijetnje smrću dvojici fotoreportera završile pred prekršajnim sudom, iako Krivični zakonik propisuje strožu kaznu za ugrožavanje sigurnosti kad je žrtva neko ko se bavi javnim informisanjem.
“Očekujemo da Vrhovno državno tužilaštvo javnosti objasni zašto je tako. Očekujemo i da preispita kako se prijetnje novinarima kvalifikuju, da ista prijetnja ne bi jednom bila krivično djelo, a drugi put prekršaj”, poručili su.
Iz Medijskog savjeta za samoregulacij su naglasili da uz sve ovo stoje i najteži slučajevi, koji godinama nijesu dobili epilog.
“Ubistvo Duška Jovanovića ni poslije 22 godine nije do kraja rasvijetljeno, a nalogodavci su i dalje nedodirljivi. Suđenje za ranjavanje Olivere Lakić, osam godina poslije napada, i dalje se bavi otkazivanjem punomoćja advokatima, a ne dokazima. Viši sud je ukinuo prvostepenu presudu za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković. Ponovljeno suđenje počelo je 23. oktobra i odmah je odloženo za decembar”, istakli su.
Reporteri bez granica, kako su dodali, u čijem je ovogodišnjem Indeksu slobode medija Crna Gora pala sa 37. na 41. mjesto, ocjenjuju isto: većina novijih napada je riješena, ali ubistvo Duška Jovanovića i pokušaj ubistva Olivere Lakić ostaju bez epiloga. Sve dok je tako, napredak u novijim predmetima ne može se predstavljati kao kraj nekažnjivosti.
“Crna Gora ulazi u završnicu pregovora sa Evropskom unijom. Evropska komisija već godinama piše da država sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima. To bi trebalo da se vidi u presudama, a ne samo u saopštenjima. U ovogodišnjem Izvještaju o vladavini prava EK je upozorila da se suđenje za pokušaj ubistva novinarke odugovlači i da mu prijeti zastara. Crna Gora je, kao država kandidatkinja, podržala i izjavu Evropske unije pred Savjetom Evrope od 30. oktobra, u kojoj se upozorava da izostanak odgovornosti prijeti da stvori klimu nekažnjivosti”, dodaje se u saopštenju.
Poručili su da onaj ko je nezadovoljan onim što je neki medij objavio, ima kome da se obrati.
“Postoje pravo na odgovor i ispravku, sudovi, ombudsmani u medijima i Komisija za žalbe MSS-a, koja odlučuje po Kodeksu novinara i novinarki Crne Gore. Žalba ombudsmanu ili Komisiji je besplatna, za nju ne treba advokat i ne nosi nikakav rizik. Ko umjesto svega toga izabere prijetnju, ne traži ispravku, već hoće da uplaši novinara”, istakli su.
Naglašavaju da država tu razliku mora da prepozna i da takve prijetnje kažnjava tako da kazna bude vidljiva i da odvrati druge.
Preporučeno
“Medijski savjet za samoregulaciju je uz sve kolege i koleginice koji ove godine rade pod prijetnjom, ali i one čiji predmeti godinama čekaju odgovor”, zaključili su.
