“Postoji nova dinamika u procesu proširenja. Ubrzanje procesa pristupanja, zasnovanog na pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti i principu sopstvenih zasluga, u našem je zajedničkom interesu”, navodi se u deklaraciji.

U dokumentu se pozdravlja odlučnost partnera sa Zapadnog Balkana da poštuju i posvete se osnovnim evropskim vrijednostima i principima, u skladu s međunarodnim pravom i ponovo iskazanom posvećenošću primatu demokratije, osnovnim pravima i vrijednostima i vladavini prava.

Vladavina prava, sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji i snažna uloga civilnog društva su ključni za osiguranje funkcionalne demokratije, navodi se u deklaraciji.

“U tom smislu, akcije će govoriti više od riječi jer partneri preuzimaju odgovornost i sprovode neophodne reforme, posebno u oblasti osnova”, navodi se u tekstu sa samita EU-Zapadni Balkan.

Takođe se poručuje da podrška Ukrajini ostaje jasan znak strateške orijentacije.

Sve zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da “ostvare brz i održiv napredak ka potpunom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU”, uključujući sankcije, njihovo sprovođenje i sprječavanje zaobilaženja.

Povodom regionalne saradnje podvučeno je da su pomirenje, inkluzivna regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi, uključujući i sa zemljama članicama EU, sastavni dio procesa proširenja.

“Regionalni i bilateralni sporovi ukorijenjeni u prošlosti predugo su sprječavali fokusiranje na budućnost. Sprovođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom, ostaje ključno. Odsustvo normalizacije odnosa Prištine i Beograda koči oba partnera”, navodi se u deklaraciji.

Poseban poziv je upućen Srbiji i Kosovu da primjene, bez odlaganja, sve sporazume postignute u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uključujući i Sporazum o putu normalizacije.

Za 10 godina više zemalja izašlo iz EU nego što je ušlo

Skup u Briselu u srijedu je prvi samit EU i Zapadnog Balkana, na kojem su učestvovali novi članovi evropskih struktura.

Od lidera regiona na samitu su učestvovali premijer Albanije Edi Rama, predsjedavajuća predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Novi predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta rekao je da se radi o važnom skupu, zato što EU i Zapadni Balkan pripadaju istoj evropskoj porodici.

“Ne samo da dijelimo isti kontinent nego što je važnije i zajedničke vrijednosti”, naveo je Kosta.

Predsjednik Evropskog savjeta je još jednom potvrdio da je proširenje prioritet novih struktura u EU.

Proširenje ka zemljama regiona, prema Kosti, donijeće korist svima a, što je najvažnije, konkretno blagostanje za građane Zapadnog Balkana.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je pred početak samita da je taj region Zapadnog Balkana veoma važan za EU.

“Jasno je da Evropska komisija zajedno sa mnom zaista želi da vidi napredovanje u procesu proširenja u narednih pet godina mandata i spremni smo da na tome radimo”, rekla je Kalas.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola je ukazala da je u posljednjoj deceniji više zemalja otišlo iz Evropske unije, nego što je u nju ušlo. “Vrijeme je da preokrenemo taj trend”.

“Proširenje je najsnažnije geopolitičko oruđe EU i što je veća Unija, to je snažnija”, rekla je Metsola i upozorila da će ako EU ne bude radila na uključivanju zemalja Zapadnog Balkana, onda to neko drugi iskoristiti.

Njemački kancelar Olaf Šolc je ocijenio da se radi o važnom samitu sa zemljama kojima je prije dvije decenije obećano članstvo u EU.

“I sada moramo privesti kraju ovaj proces potpuno novim tempom, tako da se izgledi za pristupanje transformišu u pravo pristupanje”, rekao je njemački kancelar.

Šolc je dodao da zemlje Zapadnog Balkana moraju sprovesti neophodne reforme, ali je poseban naglaska stavio na rješavanje bilateralnih pitanja, kako među zemljama regiona tako i s članicama EU.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je njegova zemlja lider u pristupnim pregovorima i da je njena ambicija da bude buduća najnovija članica EU.

“Postavili smo veoma ambiciozan cilj da postanemo 28. država članica do 2028. To je ambiciozan cilj, ali po našem mišljenju, još uvijek je dostižan. I vjerujemo da time što Crna Gora postane dio EU, možemo zajedno da pošaljemo veoma snažnu i jasnu, pozitivnu poruku svima ostalima, svim ostalim zemljama kandidatima da je proširenje još živo”, izjavio je crnogorski predsjednik.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da očekuje dobar razgovor tokom samita, ali je dodao da nema velikih očekivanja od skupa.

“Dobro je da možemo da odgovorimo na neistine koje će neki svakako da izgovaraju o Srbiji, i to je to”, rekao je Vučić uoči početka samite EU-Zapadni Balkan.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani navela da su skupovi ove prirode dobra prilika da se unaprijedi evropska perspektiva cijelog regiona, ali je podvukla da se Kosovu čini nepravda.

Ona je navela da je Kosovo prije dvije godine podnijelo zahtjev za dobijanje kandidatskog statusa koji EU nikad nije razmotrila.

“Ne vidimo političku volju koja je neophodna da nas podrži na našem evropskom putu. Dakle, kada neki govore o novom zamahu u proširenju EU za Zapadni Balkan, to bi trebalo da znači cio Zapadni Balkan. A to znači šest zemalja, ne jedna, ne dvije, ne tri. To je šest Zapadnog Balkana. Prema tome, politika daljeg približavanja ovih zemalja EU treba da uključi sve nas i da nas uključi na osnovu procesa zasnovanog na zaslugama”, poručila je kosovska predsjednica.

Samit se održava neposredno nakon važnih odluka Brisela u procesu proširenja. Crna Gora je zatvorila tri poglavlja u pristupnim pregovorima, a Albanija otvorila jedan klaster.