Video
Erdogan (69), koji je stekao veća ovlašćenja tokom 20 godina na funkciji, osvojio je najviše glasova u prvom krugu glasanja održanom 14. maja, dok je njegova stranka na parlamentarnim izborima, održanim takođe 14. maja, zadržala većinu u parlamentu.
A do takvog izbornog rezultata je došlo uprkos ogromnoj inflaciji i posledicama katastrofalnog zemljotresa, koji je ubio više od 50.000 ljudi na jugu zemlje.
Njegov protivnik u drugom krugu je Kemal Kiličdaroglu (74), lider glavne opozicione socijaldemokratske Republikanske narodne partije i zajednički je kandidat šestostranačkog saveza.
Kiličdaroglu je obećao da će poništiti godine demokratskog nazadovanja pod Erdoganom, da će vratiti sirijske izbjeglice i promovisati prava žena.
Nasuprot glavnoj ekonomskoj teoriji o povećanju kamatnih stopa, koje pomaže da se potrošačke cijene drže pod kontrolom, Erdogan tvrdi da visoke stope zaduživanja izazivaju inflaciju. Centralna banka Turske, pod pritiskom predsjednika, više puta je smanjivala kamatne stope kako bi podstakla rast i izvoz.
Umjesto toga, vrijednost turske lire je pala, a smanjenje kursa je pogoršalo krizu troškova života. Inflacija je u oktobru dostigla vrhunac od 85 odsto. Zvanična cifra u aprilu iznosila je 44 odsto, iako nezavisne grupe smatraju da je stvarna stopa mnogo veća.
Da bi ublažio uticaj inflacije i povratio glasove, Erdogan je krenuo u akciju uoči izbora, povećavajući minimalnu platu i penzije.
Opozicioni savez obećao je da će obnoviti nezavisnost centralne banke i vratiti se uobičajenoj ekonomskoj politici, ako Kiličdaroglu postane predsjednik.
Turska se takođe bori sa teškim oporavkom od februarskog zemljotresa magnitude 7,8, najsmrtonosnijeg zemljotresa u modernoj istoriji zemlje. Potres je uništio i oštetio više od 300.000 zgrada. Nekoliko stotina hiljada stanovnika sklonilo se u privremene smještaje, dok je oko 658.000 ljudi ostalo bez posla, prema podacima Međunarodne organizacije rada.
Svjetska banka procijenila da je zemljotres izazvao 34,2 milijarde dolara „direktne štete“. Ta međunarodna finansijska institucija smatra da bi troškovi oporavka i rekonstrukcije mogli da budu dvostruko veći.
Erdoganova vlada je kritikovana za labave propise u primjeni građevinskih propisa. Neki ljudi koji su ostali bez domova ili koji se bore da zarade novac ocijenili su da je bio spor odgovor vlasti na zemljotres.
Uprkos tim kritikama, Erdoganov savez je na parlamentarnim izborima pobijedio u 10 od 11 provincija pogođenim zemljotresom, čime se „isplatio predsjednikov fokus“ na obnovu tog područja tokom predizborne kampanje.
Erdogan je obećao da će izgraditi 319.000 domova u toku godine i prisustvovao je brojnim ceremonijama postavljanja kamena temeljca, pokušavajući da ubijedi glasače da samo on može da obnovi život i poslovanje.
Kiličdaroglu je sa svoje strane rekao da bi njegova vlada besplatno dala kuće žrtvama zemljotresa umjesto dvadesetogodišnjeg plana otplate, koji je predvidjela Erdoganova vlada.
Izbjeglice, posebno iz Sirije, nekada su bile dočekane raširenih ruku u Turskoj, ali antimigrantsko raspoloženje je u porastu usred ekonomske krize. Nedostatak stanova i skloništa u provincijama pogođenim zemljotresom povećao je pozive sirijskim izbjeglicama da se vrate svojim domovima.
Kiličdaroglu je obećao da će vratiti Sirijce u domovinu u roku od dvije godine, rekavši da će tražiti sredstva Evropske unije za izgradnju domova, škola, bolnica i puteva u Siriji i podstaći turske preduzetnike da tamo otvore fabrike i druga preduzeća.
U pokušaju da pridobije nacionalističke glasače uoči drugog kruga izbora, Kiličdaroglu je pooštrio ton, rekavši da će poslati izbjeglice nazad u roku od godinu. Od tada je takođe dobio podršku jedne antimigrantske stranke.
Pod sve većim pritiskom javnosti, Erdoganova vlada je počela da gradi nekoliko hiljada kuća u oblastima sjeverne Sirije pod kontrolom Turske, kako bi podstakla dobrovoljni povratak.
Erdoganova vlada takođe traži pomirenje sa sirijskim predsjednikom Baširom el Asadom, kako bi osigurala njihov bezbjedan povratak. Erdogan je nedavno rekao da u Turskoj ima oko četiri miliona izbjeglica, uključujući oko 3,4 miliona Sirijaca, ali antimigrantske stranke kažu da ih ima oko 13 miliona.
Što se tiče spoljne politike, Erdogan ima s vremena na vrijeme nesuglasice sa NATO-om, njeguje bliske veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i blokira širenje Alijanse.
Međutim, Turska se takođe pojavila kao ključni posrednik između Rusije i Ukrajine, pomažući u sklapanju ključnog dogovora koji je omogućio ukrajinske isporuke žita i ublažio prehrambenu krizu.
Preporučeno
Kiličdaroglu je rekao da bi vodio spoljnu politiku više zapadnu orijentisanu i nastojao da obnovi veze sa SAD, Evropskom unijom i saveznicima iz NATO-a.
