STANDARD: Nakon nasilnog incidenta u Podgorici koji je povećao tenzije, kako su turski mediji to ispratili i kako to utiče na percepciju Crne Gore kao destinacije?
ERDEM EREN: Crna Gora je u turskoj javnosti poznata kao nekadašnji dio Osmanskog carstva i kao turistička destinacija zbog svoje istorijske ljepote. Balkan obično ne zauzima tako istaknuto mjesto u turskoj javnosti kao regioni i zemlje poput SAD, EU i Bliskog istoka. Međutim, niz skandaloznih događaja u Crnoj Gori dobio je široku pažnju u svim segmentima turske štampe, uključujući tradicionalne, digitalne i društvene medije. Izvještavano je da su Turci u Crnoj Gori bili umiješani u kriminal i da Crna Gora, i kao država i preko nekih ekstremističkih grupa, pokušava da kazni sve Turke u zemlji. Kada se tome doda i uvođenje viza, turska javnost je doživjela Crnu Goru kao nepravedan odgovor.Napadi ekstremističkih grupa na nevine Turke u Crnoj Gori, percipirano prećutno saučesništvo crnogorske vlade i njeni pokušaji da kazni Republiku Tursku uvođenjem viznih ograničenja narušili su percepciju Crne Gore. Neko vrijeme turski turisti će oklijevati da posjete Crnu Goru zbog bezbjednosnih razloga. To će vjerovatno smanjiti broj turista koji u Crnu Goru dolaze iz Turske.
STANDARD: Vlada Crne Gore je 27. oktobra 2025. privremeno suspendovala bezvizni režim za turske državljane, do objave u Službenom listu. Kako se ova odluka tumači u Turskoj — prvenstveno kao bezbjednosna mjera, usklađivanje sa EU politikama ili odgovor na domaće pritiske?
ERDEM EREN: Odluka Crne Gore da uvede vizna ograničenja za Tursku može se sagledati iz dva ugla iz perspektive Turske. Prvo, ova vizna odluka se vidi kao nepravedna praksa. Ako je Turčin počinio akt nasilja u Crnoj Gori, taj zločin je individualan i tiče se tog pojedinca. Da li samo Turci čine zločine u Crnoj Gori? Zar ih ne čini i neki Evropljanin, Amerikanac, Kinez ili Rus? Zločini nemaju etničnost ni religiju. Na kraju se ispostavilo da nijedan Turčin nije počinio zločin. Ova situacija sugeriše da Crna Gora koristi taj akt nasilja kao izgovor da promijeni svoj vizni režim.
Suštinski, Crna Gora se već neko vrijeme suočava sa velikom dilemom. S jedne strane, Crna Gora ima istorijske i političke veze sa Srbijom, a time i sa Rusijom. S druge strane, želi da preduzme korake ka članstvu u Evropskoj uniji (EU). Istovremeno, akteri poput Turske i Kine su aktivni u zemlji. Znamo da Evropska unija dugo vrši pritisak na zemlje Zapadnog Balkana da uvedu vizna ograničenja, posebno prema Turskoj. S druge strane, Crna Gora je ekonomski zadužena i prema Kini. Ova situacija čini Crnu Goru još zavisnijom od Evropske unije. Unija može lako nametnuti vize i slična ograničenja Crnoj Gori. Ipak, Turska je pružila značajnu podršku političkom, ekonomskom, kulturnom i ukupnom razvoju Crne Gore, i tokom i nakon sticanja nezavisnosti. Turska nije neprijatelj Crne Gore, već njen podržavalac na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Crnogorska javnost treba da se prisjeti ovih činjenica.
STANDARD: U turskim komentarima, da li preovladava narativ kolektivne krivice, ili se pravi jasna razlika između individualne odgovornosti počinilaca i šire zajednice, kako su istakle crnogorske vlasti?
ERDEM EREN: Preovlađujuće mišljenje u turskoj javnosti jeste da crnogorska vlada i društvo smatraju sve Turke u zemlji kriminalcima i da se napadi sprovode od strane ekstremističkih grupa protiv svih. Prvo, vizna odluka je to učinila jasnim. Drugo, fotografije Turaka u pritvoru, sa rukama naslonjenim na zid, govor mržnje upućen Turcima i napadi na turske firme emitovani su na svim turskim medijskim platformama. Štaviše, Turska ima veoma snažnu balkansku dijasporu. Ove slike kružile su i među zajednicama balkanskog porijekla, uključujući Turke, Albance i Bošnjake.
STANDARD: U kojoj mjeri incident i vizna mjera podstiču nacionalističku i ksenofobnu retoriku u obje zemlje — na društvenim mrežama, u tabloidima i političkim izjavama — i vidite li dokaze koordinisanih kampanja ili dezinformacija?
ERDEM EREN: Iskreno, turska javnost ne gaji isti vid turkofobije kao na Balkanu, naročito među nemuslimanskim društvima. Kako su balkanske države gradile svoje nacionalne identitete, definisale su Turke od kojih su stekle nezavisnost kao „druge/neprijatelje“. Istorijsko pisanje je u velikoj mjeri krivicu pripisivalo Turcima. Ovi istorijski procesi se predaju na svim nivoima obrazovanja u Turskoj. Međutim, čak ni prema Grčkoj, sa kojom smo imali najviše kriza, ne postoji raširena mržnja. Iskreno, turkofobija je izraženija u Grčkoj, dok je u Turskoj mržnja prema Grcima manjeg intenziteta.
Činjenica da su se ekstremističke grupe izlile na ulice nakon incidenta u Crnoj Gori pokazuje da su ovi događaji bili koordinisani i organizovani. Činjenica da je svaka grupa skandirala iste slogane jasan je dokaz organizacije. Ipak, uprkos tim događajima, u Turskoj preovladava razočaranje, a ne mržnja, prema Crnoj Gori. Da, nacionalističke grupe dijele objave protiv Crne Gore, ali ključna je percepcija balkanske dijaspore. Oni su razočarani. Crna Gora značajan dio svojih prihoda od turizma ostvaruje od turskih turista. Turski investitori imaju značajne investicije u Crnoj Gori. Turska od sticanja nezavisnosti Crne Gore nije pokazala ništa osim pomoći i podrške.
STANDARD: Kako ova odluka utiče na turske investitore, vlasnike biznisa i radnike u Crnoj Gori (ugostiteljstvo, građevinarstvo, turizam)? Imate li konkretne primjere viznih problema ili povećane nesigurnosti na terenu?
ERDEM EREN: Nakon događaja u Crnoj Gori, teroristički napadi usmjereni na biznise u vlasništvu turskih investitora ozbiljno su uplašili te ljude. Turski turisti koji su posjetili ili namjeravaju da posjete Crnu Goru takođe su negativno pogođeni. Ako crnogorska vlada ne uputi jasnu pozitivnu poruku podrške Turskoj, doći će do jasnog pada turskih investicija. Turci generalno putuju u Crnu Goru i individualno i u grupama. Međutim, turističke agencije često uvrštavaju Crnu Goru u svoje paket-aranžmane. Kada su uvedeni vizni zahtjevi, agencije su Crnu Goru brzo uklonile iz tih paketa. Posljedično, broj turskih turista će se odmah smanjiti. Imajući u vidu da je turizam najvažniji izvor prihoda crnogorske ekonomije, Crna Gora suštinski šteti sopstvenoj ekonomiji uvođenjem viza za Tursku. Ako se vizni zahtjev nastavi, posebno tokom ljetnjih mjeseci, efekti će postati vidljiviji do kraja 2026. Prvi i najvažniji korak biće preispitivanje i ukidanje ove vizne odluke, koja negativno utiče na odnose između dvije zemlje. Takođe, izjave i poruke u vezi sa bezbjednosnim mjerama za Turke i turske turiste u zemlji su od izuzetnog značaja.
STANDARD: U kontekstu nedavnih koraka EU ka olakšavanju višegodišnjih šengenskih viza za Turke, kako se doživljava to da jedna zemlja kandidat — Crna Gora — istovremeno uvodi vize za turske državljane? Šta to signalizira o širim evropskim trendovima u pogledu migracija i ksenofobije?
ERDEM EREN: Između Turske i Evropske unije postoji dugotrajan proces pregovora o članstvu. Turska se nikada nije odrekla cilja da postane članica Evropske unije. Međutim, i Turska i Evropska unija moraju praviti ustupke tokom procesa pristupanja. Evropska unija želi da promijeni i transformiše Tursku. Traži ustupke od Turske. Ipak, to je protivno „zakonu prirode“. Svaka država ima nacionalne i međunarodne politike i interese. Među njima su bezbjednosne i ekonomske politike na prvom mjestu. Stoga globalni akter poput Turske ne može činiti sve što Unija želi. To je ćorsokak u kojem se nalazimo. U ovom trenutku, Unija je priznala ulogu i moć Turske u međunarodnoj bezbjednosti, trgovini i energetskim politikama. Ali to ne znači da će Turska postati članica Unije. Područja međusobne zavisnosti značajno su porasla. Kako se ta zavisnost povećavala, zahtjevi za vize za Tursku počeli su da se ublažavaju. Crna Gora je donijela odluku koja je u suprotnosti sa ovim procesom ozdravljenja između Unije i Turske. Iako ultranacionalističke ideje dobijaju na snazi u evropskoj politici, Unija je dužna da razvija saradnju sa Turskom u oblastima bezbjednosti, trgovine i energije, jer ta saradnja štiti i interese Evropske unije. Nacionalističke grupe u Crnoj Gori mogu dijeliti zajedničke sentimente sa nacionalnim i međunarodnim grupama. Međutim, sadašnje vrijeme traži saradnju, a ne neprijateljstvo.
STANDARD: Koje korake deeskalacije biste očekivali od crnogorskih vlasti i turske ambasade: javne poruke protiv ksenofobije, zaštitu imovine u turskom vlasništvu, jasne mehanizme prijavljivanja napada, pojačanu konzularnu podršku, ciljane medijske komunikacije?
ERDEM EREN: Turska nije direktno uključena u akte nasilja u Crnoj Gori. Zapravo, ni Turci u zemlji nijesu uključeni. Doista, Turci nijesu krivi za incidente. Stoga bi predsjednik i premijer Crne Gore, prije svega, trebalo da upute jasno i nedvosmisleno izvinjenje Turcima u zemlji, pred nacionalnom i međunarodnom javnošću. Vizni režim treba reformisati. Obavezne vize treba ukinuti. Nakon toga, treba poslati jasnu poruku da su život i imovina Turaka u zemlji pod zaštitom crnogorske države. Crnogorske obavještajne i bezbjednosne službe treba da uhapse grupe koje napadaju Turke. Crnogorsko pravosuđe treba transparentno da procesuira te počinioce.
Drugo, treba preduzeti korake za jačanje saradnje između crnogorske i turske javnosti. Mogao bi se organizovati zajednički kulturni festival. Mogli bi se organizovati prijateljski mečevi između nacionalnih fudbalskih timova i klubova. Na univerzitetima treba održati simpozijumi i paneli o odnosima Turska–Crna Gora.
Jasno je da Crna Gora u ovoj fazi treba da preduzme prijateljskije korake. Turci u Crnoj Gori nijesu jedini koji igraju ulogu mosta u odnosima između Turske i Crne Gore. Turska takođe ima snažne veze sa bošnjačkom i albanskom manjinom u Crnoj Gori. Odnose sa Turskom treba sagledavati uz ozbiljno razmatranje ovih pitanja. Turska ne nastoji da transformiše Crnu Goru. Nema skrivenu agendu u vezi sa Crnom Gorom. Turska ima odnose sa brojnim zemljama na Balkanu. Na primjer, odnosi Turska–Kosovo i Turska–Bosna i Hercegovina nijesu rivali niti prijetnja Crnoj Gori. Oni imaju za cilj razvoj bilateralnih odnosa i tiču se tih zemalja. Turska teži da ekonomski i kulturno osnaži Crnu Goru. Podržava integraciju sa Evropskom unijom i NATO-om. Crnogorska javnost treba bolje da razumije strategiju prijateljstva Turske.
STANDARD: Ako je suspenzija zaista „privremena“, koji bi konkretni parametri (bezbjednosni indikatori, sudski ishodi, smirivanje tenzija) trebalo da pokrenu povratak na staro — i da li je realno skoro obnavljanje bezviznog režima?
Preporučeno
ERDEM EREN: Jasno je da je vizni zahtjev uveden zbog nacionalističkih impulsa Crne Gore i pritiska Evropske unije. Predvidivo je da će postati trajan. Međutim, to je neodrživo za crnogorsku ekonomiju. Pad turskih investicija i prihoda od turskih turista našteti će crnogorskoj ekonomiji. Ovo nije prijetnja; to je realnost. U konačnom, broj Turaka koji posjećuju Crnu Goru zbog viznih zahtjeva će se smanjiti. Smanjeni turski doprinos crnogorskoj ekonomiji dodatno će povećati zavisnost Crne Gore od Evropske unije, Rusije i Kine. Povećavanje zavisnosti države od jedne zemlje nije u skladu sa nacionalnim i međunarodnim interesima te države. Smanjenje ekonomskog udjela države poput Turske, koja se zalaže za mir i prosperitet na Balkanu i u svijetu, ne može se smatrati razumnom politikom. Ukidanje viznog zahtjeva za Tursku neminovno će doprinijeti crnogorskoj ekonomiji.
Video