Aleksandar Vučić, Viktor Orban i Redžep Tajip Erdogan vladaju ukupno pola stoljeća. Vučić je na predsjedničkoj dužnosti od 31. maja 2017. Do tog dana bio je od 27. aprila 2014. predsjednik Vlade. Prije toga je bio od 27. jula 2012. prvi potpredsjednik Vlade. Premijer je bio Ivica Dačić, ali je Vučić bio glavni. Viktor Orban je premijer od 29. maja 2010. Uskoro će navršiti 15. godina na dužnosti. Na premijerskoj funkcini je bio i prije toga, od 6. jula 1998. do 27. maja 2002. Redžep Tajip Erdogan je na vlasti 25 godina. Od 14. marta 2003. kao premijer, a od 28. avgusta 2014. kao predsjednik Turske.
Vladavinu sve trojice obilježile su suštinske promjene i unutrašnjeg ustrojstva njihovih zemalja i vanjskih politika Srbije, Mađarske i Turske. Srbija je od zapadnog kursa u vrijeme Zorana Đinđića, Borisa Tadića pa čak i Vojislava Koštunice, skrenula ka nekoj poziciji „ekvidistance“ prma svim velikim silama, uz verbalno zalaganje za neutralnost, ekonomsko jačanje veza s Kinom, a vojnih s Rusijom. Na unutrašnjem planu Aleksandar Vučić vlada bez jake opozicije.
Viktor Orban je vladavinu počeo obračunom sa stranim bankama i predstavništvima međunarodnih finansijskih organizacija, da bi zatim nastavio s progonima stranih fondacija, građanske opozicije, nevladinih organizacija… Druga pobjeda Donalda Trampa kao da mu je dala krila. Na vanjskom planu je gotovo neprestani protivnik brojnih politika EU.
Redžep Tajip Erdogan je dolaskom na vlast najprije doveo u pitanje dotadašnji oblik sekularnog ustrojstva države, da bi se zatim u više koraka obračunao s vrhom vojske koja je važila za čuvara Ataturkovog zavjeta sekularne Turske. Njegove pristalice će reći da je on zapravo vojsku samo doveo „k poznaniju prava“. Najmanje dva ozbiljna pokušaja vojnog udara u proteklih četvrt stoljeća tu tezu umnogome potvrđuju. Na unutrašnjem planu ojačao je ekonomiju koja je do krize prije nekoliko godina funkcionisala poprilično dobro.
Sva trojica su do prošle godine odavala utisak moćnika kojima se kraj ne vidi. U nekoliko mjeseci se sve promijenilo. Ovog proljeća se suočavaju s do sada najozbiljnijim izazovima otkako su na vlasti.
O protestima u Srbiji, koji su izbili nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, a koje Aleksandar Vučić naziva „obojenom revolucijom“ znamo poprilično toga, pratimo ih praktično na dnevnoj osnovi.
Evo nekih od razloga izazova s kojima se ovih dana suočavaju dugogodšnji lideri Mađarske i Turske.
Turska – Erdogan i njegov ozbiljni rival
Protesti u Istanbulu ulaze u deveti dan. Izbili su kada je vlast uhapsila gradonačelnika Ekrema Imamoglua – glavnog političkog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamoglu je optužen za „osnivanje i vođenje zločinačke organizacije, primanje mita, iznudu, protivzakonito registrovanje ličnih podataka i namještanje konkursa“. Takođe je suspendovan s položaja gradonačelnika Istanbula. On te optužbe negira i ocjenjuje ih kao politički motivisane. Podržale su ga najprije njegove političke pristalice, ali su im se odmah pridružili studenti brojnih fakulteta.
Imamoglu je uhapšen nekoliko dana prije nego što je trebalo da bude zvanično imenovan za kandidata sekularne Republikanske narodne stranke na predsjedničkim izborima koji bi trebalo da budu održani 2028. Protesti su u Istanbulu izbili odmah nakon Imamogluovog hapšenja, a zatim su se proširili na još desetak gradova. Bilo je upotrebe suzavca, i vodenih topova, ali su protesti uglavnom mirni.
Hapšenje nije spriječilo Imamoglua da se kandiduje. Kandidatura mu je potvrđena dok je bio u zatvoru.
Demonstranti ne pokazuju namjeru da odustanu ili promijene stav. Naprotiv. Studenti na univerzitetima i u kampusima drže neprestanu tenziju. Vlast je zabranila javna okupljanja, privela, prema izjavi ministra unutrašnjih poslova, ukupno 1.400 ljudi i najmanje desetak novinara, ali protesti nijesu ugušeni.
Predsjednik Erdogan je čvrst u opredjeljenju „obračuna s korupcijom“ i nepopuštanja. Preksinoć je organizovan njegov obilazak ankarskog univerziteta Beštepe. Objavljeno je da je kazao da pristalice opozicije „žele da izazovu požar širom zemlje“, ali da je ulica kojom su krenuli ćorsokak. Što se studenata tiče, kazao je da nijesu svi pristalice i učesnici protesta. „Našu omladinu, koja živi u istoj zgradi, studira na istom fakultetu i odrasta u istom okruženju, međusobno su suprotstavili jedne drugima“.
Za sada se ne nazire ishod protesta u Turskoj. Opoziciona Republikanska narodna stranka je čvrsta o opredjeljenju da nastavi da funkcioniše uprkos Imamogluovom hapšenju. To je potvrdila i odluka da nastave s njegovom procedurom predsjedničke kandidature uprkos hapšenju. S druge strane vlast je ponovo pokrenula ranije već stavljeno ad akta pitanje Imamogluove diplome. Još prije pet godina, kada se kandidovao za gradonačelnika Istanbula, politička konkurencija je iznijela tvrdnje da su napravljene neke greške kada je kao student mijenjao fakultete jer fakultet s kojeg se prebacivao još nije bio u potpunosti akreditovana visokoškolska ustanova.
Slučaj je tada istražen, objavljene su sve njegove diplome i stav i jednog i drugog fakulteta da je sve urađeno u skladu sa zakonom, ali je slučaj sada ponovo otvoren. Rektorat je krenuo da ponovo sve istraži, a Tužilaštvo ih požuruje. Imamogluova stranka nema dilema koji je motiv: Uslov za kandidaturu za predsjednika Republike je visoka školska sprema.
Mađarska – Orban protiv svih
U Budimpešti su hiljade ljudi protestovale u utorak, blokirajući ulice i tri mosta, iskazujući protivljenje zabrani parade ponosa. Ali je ta zabrana samo jedna od brojnih akcija vlasti protiv neistomišljenika. Prije deset dana organizovani su masovni protesti na kojima je bilo više od 50.000 ljudi. Taj protest je organizovala opoziciona Stranka poštovanja i slobode – Tisa koja je, prema istraživanjima javnog mnijenja, jesenas prestigla među opredjeljenim glasačima po podršci vladajuću stranku Fides. Prednost od nekoliko procenata, prema jednom istraživanju 39% za Tisu i 37% za Fides, a prema drugom 42% prema 40%, nije velika, ali je riječ o ogromnoj promjeni. Odnos snaga na prošlogodišnjem glasanju za Evropski parlament je bio 45% za Fides, 40% za Tisu. Fides je i dalje ukupno jači, ali mu trendovi ne idu u korist. A izbori su iduće godine.
Protivnici Viktora Orbana protestuju godinama s vremena na vrijeme protiv njegove gotovo neograničene vlasti. Orban ovog proljeća, međutim, povlači, pripremajući se za izbore, jedan za drugim poteze ograničavanja rada političkih protivnika koje naziva „buba-švabama“ i „vojskom u sjenci“. Najavljeni su novi propisi o radu nevladinih organizacija, spremaju se ograničenja finansiranja iz inostranstva. Predložena je i promjena Ustava kako bi vlast mogla da Mađarima s dvojnim državljanstvom oduzme mađarsko državljanstvo i da ih protjera iz zemlje ako smatra da „ugrožavaju suverenitet ili nacionalnu bezbjenost“. S druge strane ni opozicija ne popušta, lider Tise Peter Mađar čak najavljuje intenziviranje protesta govoreći da je došlo vrijeme da Viktor Orban „bude smješten na smetlište istorije“.
Orban za Uskrs najavljuje „veliko čišćenje“ jer su „neke buba-švabe preživjele zimu“. Najavljuje otvoreni sukob sa svima koji su „kupljeni“ novcem iz inostranstva – političarima, novinarima, sudijama i nevladinim organizacijama…
Grupa njegovih političkih protivnika je zapravo čak daleko šira od nabrojane. Među onima koje on naziva „buba-švabama“ su svi njegovi kritičari, grupacije koje se bore protiv korupcije i one koje se bave zaštitom ljudskih o građanskih prava itd, ali i sudije koje ne sude po aršinima vlasti. I aktivisti iz inostranstva su na meti. Za kraj juna planirani tradicionalni Pride, ove godine trebalo bi da bude 30. po redu, zabranjen je. Parlament je prije deset dana ekspresno na predlog Fidesa promijenio propise tako da su zabranjeni skupovi na kojima se promovišu veze osoba istoga pola.
Preporučeno
Do izbora je još godina, ali trendovi pokazuju neumitan pad popularnosti Orbanovog Fidesa, i rast popularnosti Tise, do prošle godine relativno nepoznate političke stranke, koja je uzletjela otkako je prošlog proljeća vođstvo preuzeo Peter Mađar, nekadašnji član Fidesa koji se prošle godine razišao s Orbanom i podnio ostavku na sve dužnosti.
Video