Stariji Abazović je posljednjih dana bio meta tabloida koji su tvrdili da mu je to što je rođeni brat premijera Crne Gore omogućilo da zajedno sa partnerkom predsjednice Vlade Srbije, doktorkom Milicom Đurđić, planira otvaranje nove bolnice u zgradi nekadašnjeg BIGZ-a, a spekulisalo se da mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poklonio zgradu za kliniku.
Abazović kaže da je grupa ljekara koji su stekli ime u medicini otvorila u maju ove godine Opštu bolnicu Biocell Hospital, na Novom Beogradu koja je počela da radi, mada se zvanično otvaranje planira za početak septembra. Nove ustanove, pogotovo ne u zgradi BIGZ-a, ne planiraju.
– Tek smo otvorili ovu bolnicu, naravno da ćemo se širiti, ali nismo ništa konkretno targetirali niti sada možemo. Inače smo usporili sve ostale aktivnosti jer smo odjednom zaposlili 76 ljudi, planiramo do kraja godine više od 130, a svi dolaze sa različitih strana, treba to sinhronizovati, što nam je trenutno prioritet – kaže Abazović i potvrđuje da je u tom timu, kao šefica radiologije, zaposlena i doktorka Đurđić.
Abazović ističe da je bolnica Biocell plod dugogodišnjeg rada šest, sedam ljudi koji su se pored svog redovnog posla bavili i inovacijama, prije svega u primjeni regenerativne medicine i ćelijskih i genskih terapija.
Kaže da je i sam još 2015. osnovao bolnicu u Zemunu, Renova, ali da je ona sada ugašena zbog ovog novog, ozbiljnijeg projekta.
– To su učinili i ostali osnivači, pa je sinergija koju smo imali na tim različitim lokacijama, sada usmjerena ovdje, u jedan centar. Možda sam preambiciozan, ali kao tržište ne vidim samo Beograd, Srbiju, Crnu Goru, ni region, nego mnogo šire, a u izgradnji takve pozicije treba da nam pomognu i dvije naučne institucije koje imaju i komercijalni dio, bolnice u Sloveniji koje su otvorene za evropsko tržište jer posjeduju neophodne standarde. Zato je svaka spekulacija da nam je bilo ko bilo šta poklonio, besmislena. Mi imamo jednog finansijskog investitora, ovaj objekat je pod zakupom, uzet u sivoj fazi gradnje, rađen pod komercijalnim uslovima sa bankama i lizing kućama i imamo jednog vendor finansijera, to je velika kompanija, svjetska, koja je zbog svog interesa, jer koristimo njihove tehnologije, opremila dvije od šest operacionih sala koje imamo – naglašava Abazović i dodaje da je u završne radove na pet etaža smještenih na tri sprata u naselju West 65, utrošeno oko tri i po miliona eura a još toliko u opremu.
Navodi da tržište Srbije postaje sve pogodnije za ovakvu vrstu investicija i da su taj prostor otvorili veliki sistemi, inostrane osiguravajuće kuće koje nude privatno zdravstveno osiguranje, velike međunarodne kompanije koje to omogućavaju svojim zaposlenima kao i nekoliko značajnih lanaca zdravstvenih ustanova.
– Iako je državno zdravstvo još u funkciji socijalnog podmirivanja, saradnja sa privatnim sektorom je neminovna. Kada će se to desiti ne zavisi od zdravstvenog sistema, zavisi nekih drugih stvari koje ja nisam kompetentan da komentarišem. Jedan od značajnih problema na tom putu je nespremnost da se preuzme odgovornost i odobri neka procedura ili projekat u kome smo prvi. Zakonodavstvo jeste u velikoj mjeri usaglašeno sa evropskim, ali ako hoćete da pokrenete neku novu tehnološku inovaciju, to nije moguće jer se od vas traži da navedete gde se to primjenjuje u Evropi – ističe doktor Abazović.
Dodaje da je za inovacije zatvorena i EU, njihova regulativa kaska za praksom, mnoge stvari nisu standardizovane zbog čega ne mogu da se primjenjuju. Navodi primjer Japana, gdje su uslovi za primjenu inovacija jako strogi, ali sve može da se radi.
Prednost Srbije u ovoj oblasti je to što su inovativne metode koje se rade malo manje pod lupom farmaceutskih lobija i lakše može da se stigne do određenog nivoa. Ako se to isto radi, na primjer u Švajcarskoj, vrlo brzo može da dođe do “sudara” sa njihovim ciljevima, objašnjava naš sagovornik.
– Lično sam to doživio, kada je jedna moćna farmaceutska korporacija htjela da otkupi moj patent, nudili su mi veliki novac, radno mjesto i platu, ali ne i mogućnost da učestvujem u razvoju tog projekta. Htjeli su da ga “spakuju u fioku” – ističe on.
Kaže da nova bolnica ima za cilj da omogući našim ljudima da za savremene metode liječenja i inovativne terapije ne moraju da putuju u inostranstvo. Žele i da svoja znanja podijele sa državnim institucijama, Kliničkim centrom, VMA, kako bi nove metode bile dostupne za više pacijenata.
– Pitali ste me da li će ova bolnica potpisati ugovor sa Fondom kako bi se državnim novcem finansirale neke tehnologije. Ja to ne znam. Ali, spremni smo da inovacije i tehnologije koje imamo besplatno ustupimo državnim ustanovama kako bi se pomoglo većem broju pacijenata. Moj senzitiv za biznis je takav, pa iako će ovde, u privatnoj klinici pacijent da plati za uslugu, naš koncept se ne zasniva na tim prihodima nego na projektima kroz koje možemo da generišemo stručni benefit – zaključuje Abazović.
Vlasništvo na Kipru
Prema dostupnim podacima, vlasnik i osnivač nove Opšte bolnice Biocell Hospital je firma Vincula Biotech Group, osnovana 2017. kao Forever Young. Prošle godine promijenila je ime u zvučnije, kako kaže Abazović, koji je tada postao njen direktor.
Većinski vlasnik Vincule je kiparska firma Ensifolia limited, posjeduje 75 odsto kapitala, zatim 15 odsto imaju Robne kuće Beograd, odnosno kao krajnji vlasnik Milija Babović dok se preostali dio odnosi na ljekare kao fizička lica, sa po nekoliko procenata udjela. Prema riječima našeg sagovornika, ista ta grupa ljekara, samo u većem procentu, vlasnici su Ensifolie a na osnivanje “majka firme” na Kipru odlučili su jer je u tom trenutku bilo nagovještaja da će se u osnivanje nove bolnice uključiti jedan veliki investicioni fond.
Inače, u sastavu Vincula Biotecha radi više medicinskih ustanova. Među prvima je 1993. godine u Novom Sadu otvorena specijalizovana hirurška Parks bolnica, koja sada nosi naziv “Dr Dragi”, zatim su u slovenačkom gradiću Trzin otvorene dvije istraživačke jedinice, Educell, 1997. za razvoj biotehnologije i proizvodnju ćelijskih proizvoda i medicinskih uređaja, kao i Biobanka, 2008. za krioprezervaciju krvi, ćelija i tkiva.
Preporučeno
Video