Video
Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je “one koji su zauzeli i drže vlast u Kijevu da odmah prekinu neprijateljstva”.
“U suprotnom, odgovornost za mogući nastavak krvoprolića u potpunosti će biti na savjesti ukrajinskog vladajućeg režima”, rekao je Putin.
Najava američkog predsjednika Džozefa Bajdena o preraspođivanju trupa u Evropi uključuje slanje 800 pješadijskih vojnika u baltički region i do osam borbenih aviona F-35 na nekoliko operativnih lokacija duž istočnog krila NATO-a, rekao je američki zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Američki ministar odbrane naručio je premještanje 20 helikoptera AH-54 iz Njemačke u baltički region, rekao je zvaničnik američke odbrane, prenosi Rojters.
Pored toga, piše Rojters, SAD će poslati 32 jurišna helikoptera AH-64 Apač u baltički region i u Poljsku sa lokacija u Evropi.
“Ovo dodatno osoblje se premješta da bi uvjerilo naše saveznike u NATO-u, odvratilo svaku potencijalnu agresiju na države članice NATO-a i treniralo sa snagama zemlje domaćina”, rekao je visoki zvaničnik američke odbrane.
On je dodao i da “nijedna od novih snaga ne dolazi iz Sjedinjenih Država”.
Zbog krize u Ukrajini tu zemlju je do sada napustilo sedam crnogorskih državljana, a iz našeg konzulata u Kijevu u stalnom kontaktu su sa njih 20, koliko ih je ostalo u Ukrajini – saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Crna Gora, kako je saopšteno iz tog resora za Televiziju Crne Gore, osuđuje odluku Rusije da prizna samoproglašene Narodne republike Donjeck i Lugansk.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski kazao je da se Rusija povukla iz Sporazuma potpisanog u Minsku.
On je kazao de je izdao uredbu za reorganizovanje rezervista u određenom periodu.
Rekao je i da je nema potrebe za opštom mobilizacijom
Agencija Rojters prenosi i da je Zelenski rekao da je spreman “da završi rat bilateralnim pregovorima i učešćem drugih lidera”.
Kazao je i da je za njega glavno očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
BiBiSi Njuz (BBC News) objavio je mini-analizu današnjeg razvoja događaja oko Ukrajine, koji je eskalirao do dosad neviđenih razmjera, prenosi hrvatski Index.
Naime, Amerika je ranije rekla da će uvesti teške sankcije Rusiji ako ruska vojska uđe na teritorij Ukrajine. Konkretni detalji su tada namjerno izostavljeni. Amerikanci su govorili kako ne žele prerano otkriti svoje karte, ali Rusija ih je najnovijim potezima natjerala da to učine. Danas je izgledalo kako da zvaničnici Bijele kuće ne znaju kako nazvati najnoviji Putinov potez, ali američki predsjednik Džo Bajden bio je jasan – ovo je početak invazije i tako ćemo ga tretirati.
Radi se o sankcijama koje nisu bezazlene. No, Amerika je zasad ipak izostavila neke od najdrastičnijih mogućih sankcija, poput izbacivanja Rusije iz sistema bankarskih transakcija SWIFT ili pristupu ključnim mikročipovima.
Vjerovatno najveća vijest dana je ona o njemačoj odluci da stopira projekt plinovoda Sjeverni Tok 2, što je potez koji barem djelomično može biti pripisan američkoj diplomaciji.
Prošlog mjeseca, Bajden je zabrinuo Zapad kad je rekao da SAD i saveznici možda neće uspjeti artikulisati adekvatan odgovor na “manji upad” ruske vojske u Ukrajinu. No, sad se čini kao da se Zapad ipak drži zajedno, navodi se u mini analizi BiBiSi Njuza (BBC News).
Bajden je opet isključio mogućnost ruske vojne intervencije. U konačnici Bajden neće moći spriječiti ruske tenkove ako krenu preko granice, ali ova kriza još itekako može dodatno eskalirati. No, Bajden i saveznici na raspolaganju imaju još načina kažnjavanja Rusije u slučaju dalje eskalacije.
Sad je lopta na Putinovom terenu, zaključuje se u analizi.
Rumunija bi mogla da primi 500.000 izbjeglica iz susjedne Ukrajine ako kriza sa Rusijom bude pogoršana, izjavio je tamošnji ministar odbrane Vasile Danču.
U toku su procjene. Mogli bismo da primimo više od 500.000 izbjeglica, to je cifra za koju smo spremni – rekao je Danču novinarima.
Prema njegovim riječima, vlasti planiraju da otvore prihvatne centre, posebno u velikim gradovima duž zajedničke granice duge oko 650 kilometara.
Za sada je to čisto hipotetička situacija – precizirao je ministar, pri čemu bi eventualne izbjeglice mogle da izaberu odlazak u Poljsku.
Rumunske vlasti, uključujući predsednika Klausa Johanisa, oštro su osudile danas rusko priznavanje proruskih separatističkih regiona na istoku Ukrajine, pozivajući na “strog odgovor međunarodne zajednice”.
Johanis je danas na Tviteru naveo da je razgovarao sa poljskim kolegom Andžejem Dudom i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o sankcijama Rusiji.
Ministar odbrane Mađarske Tibor Benko saopštio je da će mađarski vojnici u narednim danima biti raspoređeni na granici s Ukrajinom zbog velike krize između Rusije i Ukrajine.
Sigurnost Mađarske je od najveće važnosti, pa će mađarske odbrambene snage narednih dana rasporediti vojnike u istočni dio zemlje – najavio je Benko.
Prve trupe mogle bi biti raspoređene već u utorak poslijepodne, tako da se mogu očekivati vojna kretanja na putevima u Mađarskoj.
Benko je na konferenciji za novinare nakon sastanka Odbora za nacionalnu sigurnost rekao da mu je premijer Viktor Orban dao instrukcije da zaduži vojsku da spriječi bilo kakve moguće oružane upade na teritoriju Mađarske, prenosi Hungary Today.
On je dodao da bi situacija u Ukrajini mogla eskalirati i uticati na Kijev i Zakarpatje u zapadnom dijelu zemlje, tako da se mađarski vojnici na granici takođe moraju pripremiti za dolazak izbjeglica i druge humanitarne zadatke.
Mađarske oružane snage imaju dva zadatka. Prvi je pružanje humanitarne pomoći, a drugi je zatvaranje granica Mađarske i osiguranje da nijedna oružana grupa ne može ući u Mađarsku. Sa tim ciljem naredio sam raspoređivanje oružanih snaga u istočni region Mađarske, u odgovarajućem broju i sa odgovarajućom opremom. Drugim riječima, granica mora biti ojačana – rekao je ministar odbrane.
Ministar odbrane je naglasio da Mađarska želi mir te da se zalaže za mirno i kompromisno rješenje, ali je istakao kako mađarske odbrambene snage moraju biti spremne za obavljanje zaštite granica i humanitarnih zadataka ako je potrebno.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije gledao govor predsjednika SAD o Ukrajini, objavila je RIA, citirajući portparola Kremlja Dmitrija Peskova.
“Predsjednik Putin sada ima radni sastanak”, rekao je on.
Bajden je na konferenciji za medije kazao da je autorizovao dodatno slanje američkih vojnika u savezničke zemlje na istoku Evrope. Rekao je da će vojnici i oprema koji se već nalaze u Europi biti poslani u baltičke zemlje – Estoniju, Latviju i Litvu.
Da budem potpuno jasan, tu se radi o odbrambenim manevrima. Nemamo nikakvu namjeru boriti se s Rusima – istakao je Bajden.
Slanje vojske na Baltik, rekao je, trebalo bi poslati poruku američkim saveznicima da će Amerika braniti teritorije NATO-a i poštovati obaveze koje je preuzela.
“Ima još vremena da se spriječi najgori scenario”, rekao je Bajden, dodajući da SAD i njeni saveznici ostaju otvoreni za diplomatiju.
Ruski predsjednik sinoć je efektivno objavio da će odrezati dio Ukrajine. Slušajući njegov govor jasno je da Putin sprema za argumente da ode još dalje. Ovo je početak njegove invazije Ukrajine – rekao je američki predsjednik Džo Bajden na konferenciji za medije.
Počećemo uvoditi sankcije koje idu puno dalje od onog što smo uveli 2014. godine. Što pobogu Putin misli da mu daje pravo priznavati nove takozvane države koje se nalaze na teritoriju susjedne zemlje? To je kršenje međunarodnog prava – istakao je Bajden, prenosi Index.hr.
SAD i saveznici iz NATO-a će, dodaje, braniti svaki centimetar teritorija članica NATO-a.
Ukrajinu i dalje okružuje više od 150.000 ruskih vojnika. Rusija povećava zalihe krvi. Što će im krv ako ne planiraju invaziju – upitao je Bajden.
Odbrana slobode, prema njegovim riječima, imaće svoj trošak, kako za Ameriku tako i za druge.
Ali pazićemo da trošak sankcije ide na račun Rusije, a ne drugih zemalja – kazao je Bajden.
Američki predsjednik Džo Bajden trebalo je da se obrati naciji, ali je obraćanje za sada odgođeno. Kako otkriva novinar Al Džazire iz Vašingtona, Bajden će uskoro najaviti „usvajanje veoma oštrih sankcija Rusiji, posebno njenom bankarskom sektoru, onima koji su uključeni u rusku Dumu i ljudima koji su veoma bliski samom Vladimiru Putinu”.
Ukrajina je objavila da je u napadu proruskih separatista na istoku zemlje ubijen jedan vojnik, a šestOro ih je ranjeno.
Vojni konvoj na putu ka ukrajinskoj granici
Kako navode iz Rojtersa, vojni konvoj od preko 100 kamiona i vojnika viđen je u kako se kroz rusku Belgorodsku oblast kreće ka granici sa Ukrajinom.
Uskoro se očekuje obraćanje američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Očekuje se da će najaviti koje će tačno sankcije uvesti Rusiji kao odgovor na priznanje dvije proruske separatističke regije u istočnoj Ukrajini, ali i najavu slanja ruske vojske u te pokrajine.
Vojni konvoj od više od 100 kamiona sa vojnicima viđen je kako se kreće u pravcu ukrajinske granice u ruskoj oblasti Belgorod, rekao je svjedok agenciji Rojters.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov kazao je da su nove sankcije Zapada protiv Rusije nelegitimne, javio je TASS
Ministri spoljnih poslova Evropske unije složili su se da sankcionišu 27 Rusa i entiteta nakon što je Moskva priznala dva otcjepljena regiona u istočnoj Ukrajini, kao i banke, odbrambeni sektor i ograničavanje ruskog pristupa evropskim tržištima kapitala.
Svi članovi ruske Dume, donjeg doma parlamenta, biće pogođeni sankcijama EU, koje obično uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.
“Ovaj paket sankcija koji su države članice jednoglasno odobrile naškodiće Rusiji i mnogo će boljeti”, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na konferenciji za novinare zajedno sa ministrom spoljnih poslova Francuske na sastanku u Parizu.
On je kazao da Putin nije na listi sankcija.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen je na pres konferenciji pozdravila dogovor članica EU oko novih sankcija Rusiji.
– Pozdravljam dogovor članica EU o novim sankcijama Rusiji, koja je proizvela krizu i odgovorna je za eskalaciju. Uskoro ćemo u suradnji s partnerima finalizirati paket sankcija – rekla je šefica EK, prenosi Index.hr.
Mađarska šalje vojsku na 137 kilometara dugu granicu s Ukrajinom zbog zabrinutosti o priljevu izbjeglica iz te zemlje u slučaju da kriza s Rusijom još više eskalira, potvrdio je mađarski ministar obrane Tibor Benko.
Zemlje širom istočne Europe spremaju se za talas izbjeglica iz Ukrajine, navodi BBC Njuz.
Benko je reko da mađarske oružane snage izvršavaće humanitarne zadatke i osiguravati da “nijedna oružana skupina ne uđe na teritorij Mađarske”.
– Sigurnost Mađarske je najvažnija, zato ćemo dodati ojačati granicu sa Ukrajinom – poručio je ministar.
Mađarski premijer, nacionalist Viktor Orban poznat je po svom tvrdom stavu prema migracijama. Nasuprot Mađarskoj Ruminjska je rekla da bi mogla primiti oko pola milijuna izbjeglica iz Ukrajine u slučaju da se kriza pogorša.
Postoji više procjena, ali mogli bismo primiti više od 500.000 izbjeglica. To je brojka na koju smo spremni – rekao je novinarima rumunski ministar obrane Vasile Dincu.
Neki građani Donjecka danas su izrazili radost i zahvalnost zbog odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna nezavisnostt proruskih separatističkih regija na istoku Ukrajine, dok drugi sa zebnjom gledaju na budućnost.
Putin je u ponedjeljak službeno priznao neovisnost Donjecka i Luhanska, samoproglašenih republika, i sklopio sporazume o prijateljstvu s njihovim čelnicima, što otvara put Rusiji da pošalje vojnike i uspostavi vojne baze na njihovu teritoriju.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 22. februara za televiziju Pink tokom posjete Kneževini Monako da će osuditi rusko priznavanje nezavisnosti separatističkih regiona na istoku Ukrajine kada predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na televiziji osudi NATO bombardovanje Srbije 1999. godine.
Srbija je uvijek podržavala integritet Ukrajine i tu nije bilo promjena – dodao je on.
Ruski lider Vladimir Putin dobio je danas zeleno svjetlo od svog gornjeg doma parlamenta za raspoređivanje ruskih vojnih snaga u dva regiona istočne Ukrajine pod kontrolom separatista za, kako su zakonodavci rekli, “mirotvornu” misiju.
Rasplamsavajući krizu sa Zapadom, poslanici gornjeg doma glasali su jednoglasno za nakon što je Putin zatražio dozvolu za raspoređivanje snaga u inostranstvu. Taj korak je uslijedio nakon što je Moskva u ponedjeljak priznala nezavisnost ukrajinskih regiona, što je izazvalo međunarodnu osudu i sankcije.
“Odluka stupa na snagu odmah”, rekao je pred komorom viši poslanik Andrej Klišas.
“Odobravanjem upotrebe oružanih snaga u inostranstvu, pretpostavljamo da će to biti mirovne snage – snage dizajnirane da održe mir i stabilnost u (samoproglašenim istočnoukrajinskim) republikama”, rekla je Valentina Matvijenko, predsjednica Gornjeg doma prije glasanja.
Dok su se poslanici sastali da razgovaraju o toj ideji, Kremlj je saopštio da je Putin ratifikovao sporazume o prijateljstvu sa dvije otcjepljene ukrajinske republike koje podržava Moskva.
Rusija kaže da joj taj korak omogućava da tamo izgradi vojne baze, rasporedi trupe, dogovori zajednički odbrambeni stav i pooštri ekonomsku integraciju.
Gornji dom ruskog parlamenta jednoglasno je izglasao da se odobri zahtjev predsjednika Vladimira Putina za raspoređivanje ruskih oružanih snaga u inostranstvu za, kako je rekao, mirovnu misiju u dva otcjepljena regiona istočne Ukrajine.
Odluka stupa na snagu odmah, rekao je jedan od poslanika dok su raspravljali o predlogu.
Rusija nije prestala da planira potpunu invaziju na Ukrajinu otkako je priznala nezavisnost separatističkih enklava, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
“Sve ukazuje na to da Rusija nastavlja da planira napad na Ukrajinu u punom obimu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
“Nastavljamo da pozivamo Rusiju da se povuče… nikad nije kasno da se ne napadne”, dodao je on.
Pozvao je Rusiju da izabere put diplomatije
Stoltenberg je rekao i da “vidimo provokacije u Donbasu”
On je podsjetio da je Rusija 2014. već napala Ukrajinu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden obratiće će se javnosti oko 20 sati po našem vremenu.
Očekuje se da će Bajden najaviti novi paket sankcija Rusiji nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao odluku kojim priznaje nezavisnost separatističkih regija i naredio ruskoj vojsci da u tim regijama “održava mir”, prenosi Index.hr.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbejdnosti Rusije i bivši predsjednik te zemlje Dmitrij Medvedev oglasio se na Tviteru poručivši da će Evropljani za gas plaćati 2.000 eura za 1.000 kubika prirodnog plina.
Njemački kancelar Olaf Šolc izdao je nalog za zaustavljanje procesa certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2. Dobro.
Dobrodošli u novi hrabri svijet u kojem će Evropljani vrlo brzo plaćati 2.000 eura za 1.000 kubika prirodnog plina – napisao je Medvedev.
Predsjednik Turske Redžep Taip Erdogan rekao je ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da se Turska protivi bilo kakvoj odluci koja cilja na teritorijalni integritet Ukrajine.
On je osudio je odluku odcijepljene istočne ukrajinske teritorije, nazvavši je “neprihvatljivom” i rekavši da je u suprotnosti sa sporazumima iz Minska.
Šest eksplozija moglo se čuti u utorak u centru Donjecka koji drže separatisti na istoku Ukrajine, rekao je izvještač Rojtersa.
Preporučeno
Porijeklo eksplozija nije jasno, ali je diplomatski izvor ranije rekao Rojtersu da je nastavljeno granatiranje na liniji kontakta između vlade i separatističkih snaga na istoku Ukrajine.
