Evropska unija dala je večeras “zeleno svjetlo” za sankcionisanje represije u Bjelorusiji posle spornih predsjedničkih izbora na kojima je ponovo pobjedio predsednik Aleksandar Lukašenko, i želi da se ublaže napetosti sa Turskom, prenijela je agencija Frans pres.
“EU će sada pokrenuti proceduru sankcija protiv odgovornih za nasilje, hapšenje i prevare povezane sa izborima” u Bjelorusiji, izjavila je posle video sastanka u Briselu šefica švedske diplomatije An Linde.
Ministar inostranih poslova Luksemburga Žan Aselborn izjavio je da su svi saglasni sa pokretanjem procedure uvođenja novih sankcija Bjelorusiji.
Francuski predstavnik Ministarstva za evropska pitanja Kleman Bon izjavio je da se njegova zemlja slaže sa principom uvođenja sankcija pojedincima i da podržava pravo i slobodu bjeloruskog naroda.
Evropski izvori naveli su da će biti sastavljen spisak osoba optuženih za organizovanje represije i da će ta lista biti dostavljena zemljama članicama EU koje treba da je odobre.
Bjelorusija je već na meti embarga na prodaju oružja i opreme koja bi mogla da bude korišćena za represiju. Zabrana ulaska u EU važi za četiri bjeloruska zvaničnika i njihova imovina je od 2016. godine zamrznuta. Nova imena će biti dodata na taj spisak.
Šef evropske diplomatije Žozep Borel izjavio je nedavno da će EU temeljno preispitati odnose s Bjelorusijom i ocjenio da predsjednički izbori u toj zemlji nisu bili ni slobodni ni pošteni.
EU je 2004. godine uvela embargo na oružje Bjelorusiji i sankcije onima za koje tvrdi da su povezani s nestankom protivnika dugogodišnjeg predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka.
Narednih godina EU je uvela dodatne mjere protiv brojnih pojedinaca i organizacija, ali je većina sankcija ublažena 2016. godine kada je Lukašenko oslobodio grupu političkih zatvorenika.
Prema zvaničnim rezultatima predsjedničkih izbora, Lukašenko je osvojio više od 80 odsto glasova, a vodeća opoziciona kandidatkinja Svetlana Tihanovska oko deset odsto.
Objavljivanje rezultata prema kojima je pobjedio Lukašenko, predsjednik države od 1994. godine, dovelo je do protesta dvije večeri i teških sukoba policije i demonstranata.
Jedan demonstrant poginuo je tokom sukoba, a desetine su povrijeđene.
Tihanovska, koja je prvobitno odbila da prizna rezultate glasanja, otišla je u Litvaniju i pozvala pristalice da prekinu s demonstracijama.
Na ministarskom sastanku EU pored Bjelorusije razgovaralo se o Turskoj i krizi na istočnom Mediteranu. Ministri su izrazili solidarnost sa Grčkom u sporu sa Turskom i dodali da će o tome ponovo razgovarati na sastanku zakazanom 27. i 28. avgusta u Berlinu.
Šefovi diplomatija su pozvali na smirivanje tenzije i pronalazak rješenja putem pregovora.
Preporučeno
Situacija na istočnom Mediteranu je veoma zategnuta pošto je Ankara u ponedjeljak na to područje uputila istraživački brod uz nekoliko vojnih brodova. Ta zona je bogata gasnim poljima, za koje Atina tvrdi da joj pripadaju.
Video