U intervjuu za POLITICO, Majkl Mekgreth, evropski komesar za pravosuđe i demokratiju, kazao je da pregovarači moraju osigurati da težnja za primirjem ne rezultira time da Rusija izbjegne procesuiranje.
Njegove izjave odražavaju zabrinutost koja postoji u evropskim prijestonicama da je originalni američki plan za sporazum uključivao obećanje „pune amnestije za postupke počinjene tokom rata“, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju.Napori Trumpovog tima da reabilituje šefa Kremlja dolaze uprkos međunarodnoj osudi Rusije zbog navodnih zločina, uključujući otmicu 20.000 ukrajinske djece i napade na civile u Buči, Mariupolju i drugim mjestima.
„Ne vjerujem da će istorija blagonaklono suditi bilo kakvom pokušaju da se obriše odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini“, rekao je Mekgreth. „Moraju biti pozvani na odgovornost za te zločine i to će biti pristup Evropske unije u svim ovim diskusijama.
„Ako bismo dozvolili nekažnjivost za te zločine, sijali bismo sjeme naredne agresije i naredne invazije“, dodao je. „A smatram da bi to bila istorijska greška ogromnih razmjera.“
Ukrajinske vlasti navode da su otvorile istrage za više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata. Prošlog mjeseca, komisija Ujedinjenih nacija utvrdila je da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti ciljajući ukrajinske civile dron napadima, te ratne zločine prisilnog premještanja i deportacije civila.
„Ne možemo odustati od prava žrtava ruske agresije i ruskih zločina“, kazao je Mekgreth. „Milioni života su oduzeti ili uništeni, ljudi su prisilno premješteni i imamo obilje dokaza.“
EU i drugi rade na uspostavljanju novog specijalnog tribunala za zločin agresije s ciljem da se ruski lideri izvedu pred lice pravde zbog pune invazije na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022.
U martu 2023. godine, sudije Međunarodnog krivičnog suda izdale su nalog za hapšenje Putina, navodeći ga kao „navodno odgovornog za ratni zločin nezakonite deportacije stanovništva (djece)“ iz Ukrajine.
Međutim, Trump i njegov tim do sada pokazuju malo interesa za procesuiranje Putina.
Američki predsjednik je, naprotiv, dosljedno opisivao svog ruskog kolegu u pozitivnom svjetlu, često govoreći kako može imati „dobre razgovore“ s Putinom. Trump je izrazio nadu u izgradnju novih ekonomskih i energetskih partnerstava s Rusijom, a dvojica lidera su čak razgovarala o organizovanju hokejaških utakmica u Rusiji i SAD-u nakon završetka rata.
Nacrt američkog plana mira od 28 tačaka, koji je Trumpov tim prošle sedmice predstavio, nastavlja u sličnom tonu.
Plan navodi da će „Rusija biti reintegrisana u svjetsku ekonomiju“ i pozvana da se ponovo pridruži G8 nakon što je izbačena 2014. godine, nakon aneksije Krima.
„Sjedinjene Američke Države će ući u dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji za međusobni razvoj u oblastima energije, prirodnih resursa, infrastrukture, vještačke inteligencije, data centara, projekata eksploatacije rijetkih metala na Arktiku i drugih uzajamno korisnih korporativnih prilika“, navodi dokument.
Američki plan mira predlaže postepeno ukidanje sankcija Rusiji, iako su evropski lideri reagovali naglašavajući da će uklanjanje sankcija EU biti njihova odluka.
Preporučeno
Ipak, ne svi u Evropi žele održati pritisak na Moskvu. Mađarska je više puta odlagala nove sankcije, posebno na naftu i gas, od kojih zavisi. Visoki političari u Njemačkoj takođe su razmatrali mogućnost ukidanja sankcija na gasovod Nord Stream iz Rusije.
Video