Video
“Indeks cijena hrane pao je 12. uzastopni mjesec u martu i iznosio je u prosjeku 126,9 bodova, što je pad od 2,1 odsto u odnosu na prethodni mjesec i 20,5 odsto ispod vrhunca iz marta prošle godine, zbog veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i širenja Crnomorske inicijative za žito”, navodi se u saopštenju, prenosi SEEbiz.
Indeks cijena žitarica pao je 5,6 odsto u odnosu na februar, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale 7,1 odsto, pod pritiskom snažnog prinosa u Australiji, poboljšanih uslova usjeva u EU, velikih zaliha iz Rusije i trenutnog izvoza iz Ukrajine.
U saopštenju FAO-a se dodaje da su svjetske cijene kukuruza pale 4,6 odsto, dijelom zbog očekivanja rekordne žetve u Brazilu, dok su cijene riže pale 3,2 odsto.
Indeks cijena biljnog ulja bio je u prosjeku tri odsto niži u odnosu na prethodni mjesec i 47,7 odsto ispod razine iz marta prošle godine, jer su visoke svjetske zalihe i smanjena globalna potražnja za uvozom uticali na kotacije ulja soje, uljane repice i suncokreta. S druge strane, rast cijena palminog ulja posljedica je nižeg nivoa proizvodnje u jugoistočnoj Aziji zbog poplava i privremenih ograničenja izvoza koje je uvela Indonezija.
“Povećanje cijene uglavnom je rezultat zabrinutosti oko smanjene globalne dostupnosti šećera u sezoni 2022./23., nakon pada izgleda za proizvodnju u Indiji, Tajlandu i Kini.” Međutim, pozitivni izgledi za usjeve šećerne trske u Brazilu ograničili su pritisak na rast svjetskih cijena šećera”, rekli su iz FAO.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je u martu 0,8 odsto, pri čemu su cijene maslaca porasle zbog veće uvozne potražnje, dok su cijene sireva pale zbog većih zaliha kod vodećih izvoznika.
Nasuprot tome, indeks cijena šećera porastao je 1,5 odsto od februaru na najviši nivo od oktobra 2016. godine, odražavajući zabrinutost zbog pada proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini. Pozitivni izgledi za žetvu šećerne trske u Brazilu ograničili su pritisak na rast cijena, kao i pad međunarodnih cijena sirove nafte, što je smanjilo potražnju za etanolom.
FAO indeks cijena mesa blago je porastao, 0,5 odsto. Međunarodne kotacije govedine porasle su pod uticajem rasta domaćih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok su cijene svinjetine porasle zbog povećane potražnje u Evropi uoči praznika.
Uprkos izbijanju ptičjeg gripa u nekoliko velikih zemalja izvoznica, svjetske cijene peradi pale su deveti mjesec zaredom zbog smanjene globalne potražnje za uvozom.
“Iako su cijene pale na globalnom nivou, još su vrlo visoke i nastavljaju rasti na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane. To se posebno odnosi na zemlje u razvoju koje uvoze hranu, gdje je situacija pogoršana deprecijacijom njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro te sve većim teretom duga”, rekao je glavni ekonomist FAO-a, Maximo Torero.
U izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, FAO je povisio prognozu svjetske proizvodnje pšenice u ovoj godini, koja je sada postavljena na 786 milina tona, što bi bilo 1,3 odsto ispod nivoa iz prošle godine i drugi najveći postignuti rezultat. Gotovo rekordne zasijane površine očekuju se u Aziji, dok sušni uslovi pogađaju sjevernu Afriku i južnu Evropu.
FAO je takođe povisio svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica za ovu godinu na 2,78 miliona tona, što je pad od 0,7 odsto u odnosu na 2021./22. Očekuje se da će svjetske zalihe žitarica pasti 0,3 odsto s početnih nivoa na 850 miliona tona do kraja sezone 2022./2023.
Predviđa se da će svjetska trgovina žitaricama 2022./23. zabilježiti pad od 2,7 odsto u odnosu na nivo 2021./22. na 469 miliona tona. Pad uglavnom odražava očekivanja smanjenja trgovine krupnim žitaricama, dok se očekuje povećanje globalne trgovine pšenicom.
Preporučeno
Predviđa se da će međunarodna trgovina pirinčem ove godine pasti 5,2 odsto ispod rekordnog nivoa iz prošle godine.
