Video
Momčilo Leković (Demokrate) je, obrazlažući prijedlog zakona o porezu na imovinsku korist ostvarenu rješavanjem potreba funkcionera, kazao da bi se po jasno utvrđenim pravilima oporezivala pogodnost koju su otvarili kroz povlašćene uslove.
Privilegovani
Prema podacima Vlade iz 2021. godine, kako je kazao Leković, na ovaj način je riješeno stambeno pitanje najmanje 175 funkcionera sa oko 20.000 kvadrata stambenog prostora ukupne vrijednosti oko 25 miliona eura. Iako bi, kako je dodao, prema tadašnjem proračunu rata kredita kod banaka iznosila oko 300 eura, privilegovani funkcioneri su mjesečno najčešće plaćali ratu 40 eura.
“Funkcioneri su dobijali 40.000 eura i vraćali 8.000 eura, a građani su kod banaka za kredite od 40.000 eura vraćali 66.000 eura”, kazao je Leković.
Podsjetio je da je Ustavni sud kao neustavne ukinuo odredbe iz Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada koje su bile osnov za dodjelu kredita za stanove po povlašćenim uslovima.
Leković je naglasio da to ne znači oduzimanje stanova, „ne radi se o otimačini“, već je prijedlog da se po jasno utvrđenim pravilima oporezuje pogodnost koja je ostvarena zahvaljujući povlašćenim uslovima koje je ranije obezbijedio tadašnji sistem.
“Ako je neko za stan tržišne vrijednosti 100.000 eura platio 20.000 eura, njegova pogodnost je iznosila 80.000 eura. Nije sporno da je platio 20.000 eura ni da eventualna kasnija ulaganja iz sopstvenih sredstava moraju biti zaštićena. Prijedlog zakona pravi razliku između onog što je sam finansirao i onog što je dobio zahvajujući pogodnosti koja se prvo utvrđuje”, kazao je Leković.
Dodao je da je njihov zakonski prijedlog predvidio individualnu procjenu mogućnosti reprocjene ukazujući da to neće biti proizvoljna procjena jednog pojedinca već postupak u kojem će se sve činjenice dokazivati. Leković je naveo da bi funkcioneri, ukoliko zakon dobije podršku poslanika, ovaj poreski dug mogli plaćati i u ratama do deset godina.
“Novac će se namjenski koristiti za dijagnostiku i liječenje djece i odraslih u inostranstvu kad odgovarajuće liječenje nije moguće u Crnoj Gori”, kazao je Leković.
Dilema
Ne sporeći potrebu da se ovo pitanje otvori, predsjednik Odbora Boris Mugoša (Evropski savez) je izrazio dilemu da li bi ovo zakonsko rješenje moglo biti pravno održivo imajući u vidu da je zabrana retroaktivnosti jedno od osnovnih ustavnih načela. Naglasio je, pak, da Ustavni sud nije ocijenio neustavnim davanje kredita funkcionerima pod povlašćenim uslovima, već što je osnov za takve odluke bio u osporenom zakonu.
FOTO: Mara Babović
“Ako se utvrdi da u određenom slučaju nijesu bili ispunjeni uslovi, pred sudom treba ići na ništavost ugovora. Ja to podržavam, svako ko je dobio bilo šta od države, a nije u skladu sa propisima, treba se ići na ništavost”, kazao je Mugoša.
Smatra da treba provjeriti da li su oni koji su bili uslovljeni radom određen broj godina na račun povoljnog kredita za stan to i ispunili, te da li su oni koji su dobili stan, koji im nije bio primarni, pa ga onda prodali, platili porez na kapitalnu dobit. To su, kako ocjenjuje, pravno najčistiji pristupi.
Leković je kazao da su otvoreni za amandmansko djelovanje, te da je na njemu radio ozbiljan pravni tim koji je stava da je ovaj prijedlog u skladu sa Ustavom.
Bez podrške za prijedlog Ure, vatrogasci najavili protest
Prijedlog GP URA da se vatrogascima-spasiocima poveća koeficijent sa 7,30 na 9,5, što bi se odnosilo na njih 700-800, nije dobio podršku Odbora. Ovo uvećanje je traženo kako bi se spriječilo umanjenje njihovih zarada zbog različitih finansijskih mogućnosti lokalnih samouprava. – Ako neko misli da je 657 eura dovoljna plata za vatrogasce, onda svi drugi politički i ekonomski argumenti padaju u vodu – kazao je Zoran Mikić (URA).
Mikić (FOTO: Mara Babović)
Nakon što Odbor nije dao podršku ovom prijedlogu, oglasili su se iz Vatrogasne zajednice Crne Gore i za 16. novembar najavili protest ispred Skupštine. Traže da se zanimanje vatrogasac-spasilac vrati u odgovarajući platni razred Zakona o zaradama u javnom sektoru i da se poveća koeficijent. Iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića je poručeno da je nedopustivo da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote kako bi zaštitili građane i njihovu imovinu imaju zarade koje ne odgovaraju odgovornosti i opasnosti posla koji obavljaju.
“Zarada od 657 eura, koliko prema navodima Vatrogasne zajednice prima vatrogasac-spasilac, jasno pokazuje da njihov položaj zahtijeva hitno unapređenje”, kazali su iz kabineta i dodali da je Milatović prvi od najviših državnih funkcionera, još 7. septembra ,,javno i nedvosmisleno podržao zahtjeve vatrogasaca-spasilaca za povećanje koeficijenta zarada sa 7,3 na najmanje 9,5, kao i za pravednije uređenje dodataka na zaradu, uslova rada i penzijskih prava“.
Saslušanje zbog kamata i naknada
Preporučeno
Konsultativno saslušanje u vezi sa iznosima naknada i kamata u bankarskom sektoru zakazano je za 30. novembar. Na sjednicu će, kako je rečeno, biti pozvani čelnici Udruženja banaka i Centralne banke Crne Gore.
