Video
Tokom današnje posjete Kijevu fon der Lajen je rekla da bi te mjere koje bi predstavljale novi presedan za djelovanje EU, trebalo da budu u okviru nove runde sankcija protiv Rusije o kojima zemlje članice razgovaraju.
„Nedavno smo vidjeli porast vrlo neobičnog toka trgovine kroz Evropsku uniju i neke treće zemlje. Ova roba na kraju završi u Rusiji“, rekla je Fon der Lajen govoreći novinarima pored ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ona nije navela koje su to zemlje, ali zvaničnici EU su ranije izrazili zabrinutost zbog protoka dobara kroz Kinu i Iran.
„Ako vidimo da roba ide iz Evropske unije u treće zemlje i onda završava u Rusiji, mogli bismo predložiti zemljama-članicama da uvedu sankcije na ta dobra“, rekla je Fon der Lajen.
AP podsjeća da svih 27 zemalja-članica Unije mora jednoglasno da odobri sankcije.
Fon der Lajen je dodala da bi mjera koju je najavila, bila preduzeta tek u krajnjoj nuždi i da bi se koristila obazrivo poslije vrlo detaljne analize rizika i poslije odobrenja zemalja-članica EU, ali je podvukla da ne treba sumnjati da Unija radi na sprečavanju zaobilaženja sankcija.
Kineski ministar spoljnih poslova rekao je da će Peking odgovoriti snažno ako EU preduzme korake protiv kineskih kompanija koje legitimno posluju u Rusiji.
U izjavama posijle sastanka sa svojom njemačkom koleginicom u Berlinu, kineski ministar spoljnih poslova Ćin Gang rekao je da Peking ima zakone koji zabranjuju isporuku oružja u krizne regione. Istovremeno, on je naglasio da ne treba remetiti „razmjenu i saradnju kineskih i ruskih kompanija“.
„Strogo smo protiv toga da neke zemlje, primjenjujući sopstveni zakon i dugom rukom svojih ovlašćenja, nametnu jednostrane sankcije Kini“, rekao je Ćin i dodao:
„U takvom slučaju mi bismo takođe reagovali snažno na to i branili legitimne interese naše zemlje i naših kompanija“.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok naglasila je da bilo koje sankcije ne bi bile usmjerene na zemlje, nego na konkretne kompanije koje snabdijevaju ruske proizvođače naoružanja važnim djelovima, uključujući takozvanu robu za dvostruku upotrebu.
„Ovo nije usmjereno protiv neke određene zemlje, već posebno na ova sankcionisana dobra. Ali očekujemo od svih, uključujući Kinu, da u skladu s tim izvrše pritisak na svoje kompanije“, rekla je Berbok novinarima u Berlinu.
EU je uvela 10 rundi sankcija protiv Rusije od početka agresije na Ukrajinu 24. februara. Pogođene su banke, kompanije i tržišta kao i djelovi osjetljivog energetskog sektora. Više od 1.000 zvaničnika pogođeno je sankcijama koje uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u EU.
Preporučeno
Mnogo se radilo na tome da se spriječi iskorišćavanje „rupa u zakonima“, a sada su prvi put su najavljeni planovi da se cilja na trgovinu koja ide preko drugih zemalja, izuzev sankcija Iranu zbog navoda da isporučuje dronove Rusiji.
