Potpisivanje Sveobuhvatnog regionalnog ekonomskog partnerstva (RCEP) na sastanku u Hanoiju dogodilo se tri godine nakon propasti Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TTP) koji bi bio jedna od većih ostavština vlade bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame.
Njegov naslednik Donald Tramp je 2017. godine, prvog dana svog mandata, izašao iz tog sporazuma koji bi, da je stupio na snagu, obuhvatio gotovo trećinu svjetske trgovinske razmjene. RCEP bi sada mogao dodatno da učvrsti uticaj Kine u Aziji, dajući joj bolji položaj da oblikuje trgovinska pravila regiona.
Dogovor je značajan jer su rivalske regionalne snage Kina, Japan i Južna Koreja prvi put dio zajedničkog trgovinskog sporazuma. Indija se povukla iz dogovora 2019. godine.
Sporazum je potpisan virtuelno, na sastanku na vrhu ASEAN-a na kojem se razgovaralo o tenzijama u Južnom kineskom moru i planovima o ekonomskom oporavku nakon pandemije koronavirusa. Cilj sporazuma o kojem se pregovaralo više od deset godina je da se u budućnosti smanjuju carine, a neke se ukidaju odmah, prenose hrvatski mediji.
Preporučeno
RCEP će obuhvatiti 30 posto svjetske ekonomije i 2,2 milijarde potrošača, saopštio je Vijetnam, domaćin susreta. Sporazum stupa na snagu kad ga ratifikuje dovoljan broj država, u naredne dvije godine.
















