Iz Brisela u isto vrijeme traže od zemalja regiona da pooštre viznu politiku i zatvore prostor za takve zloupotrebe.

Granična policija Bosne i Hercegovine potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da od Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Frontex), redovno zaprima informacije koje se odnose na nezakonite migracije, krijumčarenje ljudi i moguće zloupotrebe bezviznog pristupa, te da raspolaže saznanjima o pokušajima nezakonitog nastavka putovanja prema državama Evropske unije.

“Takve informacije ne odnose se isključivo na državljane Ruske Federacije i Narodne Republike Kine i Turske, već i na državljane drugih zemalja”, naveli su iz Granične policije BiH, ističući da kontinuirano sarađuju s Frontexom i drugim međunarodnim partnerima.

Prethodnih godina kineski državljani dolazili su u region avionom i potom pokušavali nastaviti put ka EU, dok su pojedini ruski državljani, uključujući Čečene, Balkan koristili kao tranzit ili privremeno utočište nakon početka rata u Ukrajini.

Frontex: Zloupotrebe će se nastaviti

U godišnjoj procjeni rizika za period 2026. i 2027. godine, objavljenoj u junu, Frontex upozorava da će migracijska kretanja na Zapadnom Balkanu i dalje odražavati dešavanja na istočnomediteranskoj ruti te da će određene nacionalnosti nastaviti koristiti bezvizni pristup zemljama regiona kako bi pokušale nastaviti put prema Evropskoj uniji.

Među njima posebno navodi državljane Kine, Rusije i Turske, kao i “nosioce jordanskih pasoša palestinskog porijekla”.

Frontex procjenjuje da će pritisak biti ublažen policijskim akcijama, sezonskim faktorima te odvraćajućim učinkom nasilja i otmica koje provode krijumčarske mreže, ali upozorava da će se zloupotrebe bezviznog pristupa nastaviti.

U istom izvještaju navodi se da neusklađena vizna politika zemalja Zapadnog Balkana i dalje olakšava korištenje avionskih ruta prema državama regiona kao odskočne tačke za neregularni ulazak u Evropsku uniju.

Frontex takođe navodi da će zapadnobalkanski koridor, koji vodi preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prema Sloveniji i Austriji, ostati dominantna ruta za migracijska kretanja koja potiču s istočnomediteranske rute.

Iz ove agencije nijesu odgovorili na upit RSE o upozorenjima na moguće zloupotrebe bezviznog pristupa na Zapadnom Balkanu.

Evropska komisija godinama traži usklađivanje vizne politike

Evropska komisija već nekoliko godina upozorava zemlje Zapadnog Balkana da usklade svoje vizne politike s pravilima Evropske unije kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima.

Ovo pitanje redovno se pojavljuje u godišnjim izvještajima o napretku, ali i u izvještajima o Mehanizmu suspenzije viza.

Iz Delegacije Europske unije u BiH za RSE navode da se od BiH, kao zemlje kandidata, očekuje dalje usklađivanje vizne politike s listom trećih zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU, posebno kada je riječ o državama koje predstavljaju migracijski il bezbjednosni rizik.

Podsjećaju da se BiH Reformskom agendom obavezala da će između 2025. i 2027. godine svake godine ukinuti po jedan bezvizni sporazum sa zemljama čijim je državljanima potrebna viza za EU.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je ranije 2026. da će BiH do kraja godine uvesti vize jednoj od takvih zemalja, ne navodeći o kojoj je riječ.

Ali je tada i vrlo jasno rekao da “nije realno” da to budu Turska, Kina ili Rusija.

Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU – Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu.

Osim toga, odobrava sezonsko ukidanje viza, uglavnom tokom ljeta, koje nije u skladu s pravnom tekovinom EU, Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji.

Iz Granične policije BiH za RSE navode da je u 2025. godini zabilježeno 147.910 državljana Narodne Republike Kine i 125.088 državljana Ruske Federacije.

Od 1. januara do 16. juna 2026. godine, prilikom ulaska u BiH, zabilježeno je 55.359 državljana Narodne Republike Kine i 51.001 državljanin Ruske Federacije.

Prema riječima Denisa Avdagića, vanjskopolitičkog analitičara zagrebačkog Instituta novih medijskih strategija (INMS), ako BiH ne bude u stanju ispuniti zahtjeve, to će biti jasna poruka Briselu.

“Ne mogu sve probleme rješavati visoki predstavnici, nešto je i na građanima. Ako neko građane želi držati taocima politike, prvenstveno prema Rusiji, onda ti ljudi trebaju znati da je, prema posljednjim anketama, više od polovine građana Republike Srpske za članstvo u EU, dok je podrška u Federaciji BiH i Brčko distriktu među najvišima od svih zemalja kandidatkinja.”

Zapadni Balkan ne može biti izuzetak

Avdagić kaže da je usklađivanje vizne politike zahtjev koji EU postavlja svim državama kandidatkinjama, zbog čega ni zemlje Zapadnog Balkana ne mogu biti izuzetak.

Naglašava kako je jasno da uvođenje viznog režima nije politička želja pojedinih država.

“Ako ste to već postavili prema ostalima i ako su ostali prihvatili zahtjev za usklađivanje viznih režima s državama članicama EU, onda su stvari posve jasne”, kaže Avdagić.

Vize za Ruse u Crnoj Gori do septembra?

Crna Gora je prva zemlja regiona koja će, pod pritiskom Evropske unije, ukinuti bezvizni režim za ruske državljane.

U novembru 2025. godine vlada Crne Gore najavila je da će vizni režim za ruske državljane biti uveden najkasnije do septembra 2026.

Ta mjera je dio obaveza koje je Crna Gora preuzela u okviru usklađivanja s pravilima Evropske unije u poglavlju 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.

Iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE su 26. juna potvrdili da će za državljane Rusije biti neophodna viza za ulazak u Crnu Goru i da bez te mere neće biti moguće zatvoriti poglavlje 24.

Naglasili su da je Ministarstvo 2. juna 2026. pokrenulo “proces zaprimanja zahtjeva za vizu preko kompanije VFS Global u nekoliko gradova Ruske Federacije (…) čime će dostupnost crnogorske vize ruskim državljanima biti značajno unaprijeđena, a potencijalni negativni efekti ukidanja bezviznog režima svedeni na najmanju moguću mjeru.”

Od ukupnih dolazaka stranaca u Crnu Goru na godišnjem nivou, Rusi su uglavnom na drugom mjestu po brojnosti, odmah iza onih koji dolaze iz Srbije.

Prema posljednjem popisu iz septembra 2024. godine, među svim stranim državljanima koji imaju stalan boravak u Crnoj Gori, najviše je Rusa – 13.550, dok zvanični podaci MUP ukazuju da ih više – 23.330.

Crna Gora je zemlja koje se velikim dijelom ekonomski oslanja na turizam – prihodi od ovog sektora čine oko četvrtinu BDP-a, dok su ruski turisti među najbrojnijima.

Tako je, na primer, u toku 2025. godine, Uprava za statistiku zabilježila da su 16 odsto ukupnih broja noćenja stranih turista u Crnoj Gori činili Rusi, odmah iza srpskih turista sa 23 odsto.

Iako je Crna Gora 2022. uvela sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, EU je kontinuirano upozoravala da je vizna politika ključna za napredak u pregovorima.

Crna Gora ima najveće izglede da do kraja decenije postane članica EU, sa zatvorenih 16 od 33 pristupnih poglavlja.

Kada je riječ o kineskim državljanima, Uprava za statistiku Crne Gore zabilježila je porast dolazaka iz te zemlje – 2025. broj dolazaka iz Kine (82.054) premašio je dotadašnji rekord iz 2019.

Međutim, kineski državljani individualno ne mogu da borave u Crnoj Gori bez vize.

Ali kada je riječ o grupnim putovanjima, omogućeno im je da putem crnogorskih agencija koje imaju ugovore sa kineskim agencijama, dobiju pozivna pisma. Tako, oni na osnovu plaćenog aranžmana, mogu da borave do 30 dana u Crnoj Gori.

Srbija stagnira

Kada je riječ o Srbiji, uprkos pozivima iz EU, ni više od četiri godine od početka rata ova zemlja nije uvela sankcije Rusiji.

Za ruske državljane važi bezvizni režim do 30 dana, dok se veliki broj Rusa preselio u Srbiju od 2022., prema popisu iz te godine, u Srbiji je živjelo više od 10.000 Rusa, dok je MUP iste godine saopćio da u Srbiji boravi više od 30.000 Rusa.

Procjene nevladinih organizacija su i veće – prema Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, od početka ruske agresije na Ukrajinu do kraja 2024. više od 67.000 Rusa u Srbiji dobilo je privremenu dozvolu boravka.

Kinezi su takođe godinama unazad jedni od najbrojnijih turista u Srbiji, a za boravak do 30 dana u toj zemlji nije im potrebna viza.

Kada je riječ o Kosovu, ta zemlja nema diplomatske odnose s Kinom, s obzirom na to da Kina ne priznaje nezavisnost Kosova. Građani Kine ne mogu stupiti na teritoriju Kosova bez vize.

Isto važi i za ruske državljane – bez vize ne mogu boraviti na Kosovu.

Sjeverna Makedonija također zahtijeva vize i za državljane Kine i za državljane Rusije.

“Jasno je zašto Rusija i Kina”

Govoreći o bezbjednosnom aspektu, vanjskopolitički analitičar Avdagić ističe da ne može procjenjivati pojedinačne slučajeve zloupotrebe bezviznog režima, ali kaže da su ruski državljani i ranije povezivani s hibridnim djelovanjem.

“Poznato je da su se ruski državljani bavili određenim hibridnim djelovanjem i izvan EU, u državama zapadnog Balkana, ali i unutar EU. Dok je u Evropskoj uniji izrazito teško proći bezbjednosne provjere, bilo pri izdavanju viza ili ulasku u zemlju, na Balkanu je situacija drugačija, posebno ako imate liberalizovan režim za ruske državljane”, kaže Avdagić.

Prema njegovom mišljenju, pitanje usklađivanja vizne politike prije svega je politički test za zemlje koje žele članstvo u Evropskoj uniji.

“Ako ćemo podvući crtu, svima je jasno zbog čega su upravo Rusija i Kina posebno izazovno pitanje za Evropsku uniju. Na tim temama države kandidatkinje moraju pokazati koliko zaista žele članstvo u EU.”