U pismu se između ostalog navodi da Dodik predstavlja ozbiljnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a time i sigurnosti Evropske unije, zbog njegovih, kako navode, sve izraženijih secesionističkih poteza i bliskih veza s Kremljom.
Parlamentarci smatraju da su diplomatski pokušaji da se Dodik odvrati od trenutne politike propali te da je uvođenje sankcija nužno kako bi se spriječila dalja destabilizacija.Inicijatori ovog apela su poslanici Tineke Strik, Thijs Reuten i Irena Joveva, a pismo su podržali parlamentarci iz deset država članica EU i pet političkih grupacija.
“Inicirala sam pismo, koje je potpisalo 28 poslanika u Evropskom parlamentu pozivajući visoku predstavnicu EU Kaju Kallas da preduzme odlučne mjere i uvede sankcije protiv Milorada Dodika. Moramo zaštititi sigurnost i Bosne i Evrope od ove Putinove marionete”, poručila je parlamentarka Tineke Strik na društvenoj mreži X.
Grupa euro parlamentarca navodi da su Dodikovi potezi u skladu s interesima Moskve
Grupa europarlamentarca navodi da je Dodik u posljednjim sedmicama preduzeo korake ka ilegalnom otcjepljenju Republike Srpske, posebno nakon što je 26. februara prvostepeno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Nakon toga Narodna skupština RS-a je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS-a.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta, ali upitno je realno dejstvo ove mjere obzirom na to da je RS još na ljeto 2023. usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na području tog entiteta.
Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.
Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija, preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, do više stranih ambasada u BiH.
Njegove radnje se, kako tvrdi grupa europarlamentarca, odvijaju u skladu s interesima Moskve, što dodatno ugrožava stabilnost u regionu.
“Nije tajna da je Milorad Dodik jedan od posljednjih saveznika Vladimira Putina u Evropi, usklađujući svaki svoj potez s Kremljom. Samo u 2024. godini, Dodik i Putin su se lično sastali tri puta, a 7. marta Ruska Federacija je javno izrazila solidarnost s Dodikom u vezi s aktuelnim političkim dešavanjima”, stoji u pismu.
Pored toga, poslanici naglašavaju da Dodikove politike sistematski koče proces evropskih integracija BiH, blokirajući donošenje odluka na državnom nivou i podrivajući ključne institucije neophodne za napredak zemlje na evropskom putu.
Parlamentarci su pozvali Kallas da sankcije protiv Dodika i njegovih saveznika budu uvedene u skladu s Odlukom Savjeta EU od 25. marta 2024. godine, kojom se predviđa kažnjavanje pojedinaca koji ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni status BiH.
Sugerišu da bi EU trebala djelovati čak i ako pojedine države članice budu protiv sankcija, predlažući stvaranje “koalicije voljnih država članica”, koje bi samostalno uvele sankcije Dodiku.
“Sankcije na nivou EU članica mogle bi ozbiljno oslabiti finansijske i političke kapacitete Dodika i njegovih saveznika, čime bi se doprinijelo stabilizaciji situacije u BiH. Ključno je da EU zauzme jedinstven stav zajedno s međunarodnim partnerima koji su već sankcionisali Dodika”, poručuju parlamentarci.
Preporučeno
Osim toga, naglašavaju važnost jačanja uloge EUFOR-a u BiH, naglašavajući da njegova misija nije ograničena samo na očuvanje sigurnosti, već i na osiguranje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom i rezolucijama Savjeta sigurnosti UN-a.
Video