Video
Prošle godine, 45,7 odsto svjetske populacije živjelo je u nekom obliku demokratije, što predstavlja pad s 49,4 odsto zabilježenih 2020. godine, objavio je istraživački tim.
Tek 6,4 posto ljudi živjelo je u “potpunoj demokratiji”, neznatno manje od 6,8 odsto godinu ranije.
Više od trećine ljudi, 37,1 odsto, živjelo je u diktaturama, što je malo povećanje u poređenju s 2020. godinom.
Udio autoritarnih država postojano raste tokom posljednjih nekoliko godina.
Norveška, kojoj je istraživanje dalo najbolje ocjene u tri od pet kategorija, ostaje na vrhu ljestvice.
Sljedeći je Novi Zeland, koji se s četvrtog popeo na drugo mjesto, a slijede Švedska, Finska, Island i Danska.
Dvije velike evropske države bile su predmet kritika u istraživanju.
Španija je degradirana na „manjkavu demokratiju” zbog lošije ocjene nezavisnosti pravosuđa, temeljene na političkim nesuglasicama u pogledu imenovanja sudija.
Velika Britanija je i dalje „potpuna demokratija”, međutim zbog nekoliko skandala koji su oštetili povjerenje građana u vlast, smanjena joj je ocjena.
Britanski premijer Boris Džonson već se dvije nedjelje suočava s kritikama u svojoj zemlji zbog skandala „partygate”, odnosno organizovanja zabava u sjedištu vlade tokom potpunog zatvaranja.
Kina se nalazila u fokusu izvještaja koji je nazvan „Kineski izazov”.
Istraživanje je primijetilo da, suprotno od očekivanja zapadnih analitičara, Kina nije postala demokratičnija iako istovremeno postaje bogatija, već je postala „manje slobodna”, a izvještaj ju je klasifikovao kao „autoritarni režim”.
Preporučeno
Aktivisti za ljudska prava kažu da se u Kini pojačava nadzor stanovništva, guše se vladini kritičari, disidenti i manjine poput muslimanskog ujgurskog stanovništva.
