Video
Ističe da je Letonija jedna od članica koja je u najvećoj mjeri usmjerena na potiskivanje patogenih uticaja Putinovog totalitarnog režima na Uniju, i da će letonski uticaj na konačni dokument biti relevantan.
POBJEDA: Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da Evropska unije proširenjem ne smije da dobije „trojanskog konja“. Zato je predložila da novi ugovori o pristupanju sadrže mnogo jače mjere zaštite. Šta ovaj novi pristup može značiti za Crnu Goru?
ĐENERO: Kad je uprkos pokušaju državnog udara 2016, u kome su sudjelovali važni akteri današnje administracije, Crna Gora 2017. primljena u NATO savez, u vrijeme DPS-ove administracije funkcionisala je kao stabilna i pouzdana članica savezništva. Nakon smjene vlasti 2020, međutim, vlast je preuzela skupina koja je razorila sistem nacionalne sigurnosti Crne Gore, pa je došlo do ozbiljne evazije klasificiranih podataka koje je Crna Gora dobivala od NATO saveznika, a sistem nacionalne sigurnosti je probijen utjecajem ruskih obavještajnih službi i BIA-e, koja djeluje kao „podizvođač“ ruskim službama. Ni do danas posljedice toga nisu odstranjene, akter koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost najviše pogodovao patogenom utjecaju Rusije i Srbije na sistem nacionalne sigurnosti u Crnoj Gori, tek je ovih dana isključen s važne pozicije u tom sistemu, i to zbog privatnog skandala, a ne zbog štete koje je počinio. Crna Gora se od toga nije oporavila, pa ni danas nema status pouzdane članice Sjevernoatlantskog savezništva, kakav je imala do 2020.
Nezamislivo je da to unutar sistema Europske unije ne bi znali. Isto tako, svi su vrlo svjesni patogenog utjecaja Rusije i Srbije u Crnoj Gori, čiji su najvažniji predstavnici lideri stranaka koji još uvijek jesu u vladajućoj koaliciji, poput Andrije Mandića i Alekse Bečića, i Milana Kneževića, koji je napustio koaliciju. Veliko je pitanje kako će se taj politički blok ponašati već na narednim parlamentarnim izborima, iduće godine.
Evropska unija svjesna je i treće važne činjenice: u novim demokratijama koje su u vrijeme pretpristupnog procesa pokazale svoje optimalne demokratske učinke, nakon pristupanja je često dolazilo do demokratske regresije. Bugarska i Rumunija su zbog korupcije i evazije evropskog novca nakon pristupanja morale prihvatiti CVM, Mehanizam saradnje i verifikacije, koji je imao velik uticaj na donošenje odluka u tim državama. Neke države, poput Slovačke i Mađarske, regresiju su doživjele gotovo dvije decenije nakon pristupanja, ali danas predstavljaju ozbiljan problem u procesu donošenja odluka unutar EU. Unija jednostavno ne može dozvoliti da se problem ponovi s budućim članicama, a vrlo je svjesna da hibridno djelovanje Putinove Rusije protiv EU nikad nije bilo snažnije nego danas, te da su uporišta patogenog utjecaja Rusije u državama Zapadnog Balkana vrlo snažna.
Mehanizmi o kojima je riječ još nisu do kraja osmišljeni. Oni bi bili ugrađeni u crnogorski pristupni instrument – Ugovor o pristupanju. Taj se ugovor počinje pisati nakon što država završi pretpristupne pregovore. Za Crnu Goru to znači da bi definisanje tih kontrolnih mehanizama, ukoliko bi Crna Gora u ovoj godini, do kraja irskog predsjedanja, završila pristupne pregovore, počelo kad Letonija preuzme predsjedništvo Unijom. Osim komesarke za proširenje i Opšte uprave za susjedstvo i pregovore o proširenju, pri definisanju Ugovora veliku ulogu imaju zemlje članice, a trenutna predsjedavajuća utiče na oblikovanje njihova stava. Znamo da je Letonija jedna od članica koja je u najvećoj mjeri usmjerena na potiskivanje patogenih utjecaja Putinova totalitarnog režima na Uniju, i da će litavski utjecaj na konačni dokument biti relevantan.
Za Crnu Goru, međutim, to ne predstavlja nikakav ozbiljan problem, jer ti se mehanizmi pokreću samo u slučaju demokratske regresije u zemlji članici, pa je, dakle, zadatak domaćih proeuropskih snaga da spriječe takvu regresiju. Inače, Crna Gora bi unutar EU djelovala kao potpuno punopravna članica, jedino što je u slučaju regresije jednostavnija njena suspenzija, kad je riječ o pravima što proizlaze iz članstva u Uniji.
POBJEDA:Evropski parlament ostaje duboko zabrinut zbog zlonamjernog stranog miješanja, destabilizujućih aktivnosti, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja koje sprovode akteri iz trećih zemalja u Crnoj Gori. Ohrabruju sve političke aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani i održe zamah ka uspješnom okončanju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, navodi se u Nacrtu rezolucije koju je pripremio izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec. Kako čitate ove poruke ako Brisel i dalje toleriše bivši DF u crnogorskoj vlasti?
ĐENERO: Brisel, kako kažete, nije u mogućnosti „ne tolerisati“ bilo koga, pa ni DF i Demokrate u parlamentarnoj većini, ali ima pravo na zabrinutost. Objektivno, u godini u kojoj bi trebalo zatvoriti dvadesetak poglavlja u pregovorima, nerealno je očekivati da je tako nešto moguće s Mandićem kao nosiocem kontrolne vlasti i s permanentnim zahtjevima da se u ustavnu proceduru u Crnoj Gori uvedu pitanja koja nemaju veze s pristupanjem Uniji, ali imaju veze sa sadašnjom ustavnom definicijom Crne Gore kao države. Upravo to rade u providnoj zajedničkoj igri Knežević i Mandić, svjesni da na taj način mogu ozbiljno opstruirati i sam proces reformi potrebnih za zatvaranje pregovaračkog dijaloga, ali i uticati na slabljenje i razbijanje proevropskih snaga unutar postojeće vladajuće koalicije. Njihov cilj je jasan, ne završiti pregovore u ovoj godini, a u narednoj na parlamentarnim izborima pokušati obnoviti sadašnju parlamentarnu većinu (vjerojatno bez Bošnjačke stranke) i onda nastaviti vladavinu u kojoj bi pristupanje Evropskoj uniji bilo definisano u skladu s načelima njihovog beogradskog pokrovitelja, autoritarnog vladara Aleksandra Vučića: Crna Gora bi usvajala protiveuropske zakone, djelovala protivno europskim zajedničkim interesima, ali bi glasno tvrdila da je „na evropskom putu“.
Jasna je poruka koja iz Europske unije odavno dolazi Crnoj Gori: vrijeme je za formiranje proevropske koalicije, koja bi bila snažna i osigurala do kraja mandata završavanje pristupnih pregovora, a nastavkom koalicije nakon parlamentarnih izbora i efikasan rad parlamentarnom diplomatijom na ratifikaciji pristupnog instrumenta u parlamentima zemalja članica Unije. Ne želi li Podgorica čuti tu poruku Brisela, evropske institucije ne mogu drugo nego prihvatiti aktuelnu administraciju kao predstavnika Crne Gore u pretpristupnom dijalogu.
POBJEDA: Ima li novih detalja o Poglavlja 31? Kada bi moglo biti zatvoreno?
Preporučeno
ĐENERO: Očito je da su potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović i ministrica evropskih integracija Maida Gorčević, nakon ulaganja velike energije u rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom i postizanja nekih koraka u pravom smjeru, rezignirani zbog opstrukcije njihova rada iz vlastite koalicije, prije svega od strane ministara iz redova Bečićevih demokrata. Nakon što je najavljeno da će daljnje razgovore s Hrvatskom o zatvaranju Poglavlja 31 o vanjskoj, sigurnosnoj i odbrambenoj politici preuzeti ljudi iz Bečićevog tima, postalo je jasno da Crnoj Gori nije prioritet završiti te pregovore i dobiti saglasnost za zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Moguće je razumjeti odluku Ibrahimovića i Gorčevićeve, koji su svjesni da Hrvatska neće biti ta koja bi u finišu blokirala pristupanje Crne Gore Uniji, jer je hrvatski politički interes da Crna Gora bude stabilizirana članstvom u EU, a da se barem na njenom malom komadiću vanjska granica EU odmakne s hrvatskih granica. Ako se u Crnoj Gori konsolidira evropska koalicija i ako ona uspješno izađe iz ove blokade pretpristupnih reformi, što su je i uz pomoć slučaja Botun, i uz igru s uvođenjem kvaziidentitetskih pitanja u raspravu o promjeni Ustava uveli Mandić i Knežević, proevropski akteri će potisnuti i tu opstrukciju Bečićeve stranke i pitanje hrvatske saglasnosti za zatvaranje Poglavlja 31 bit će relativno lako riješeno.
