Video
Tehnički, Njemci bi trebalo da izađu na birališta 26. septembra, ali ovog puta više birača nego ikad glasa – ili je već glasalo – glasajući putem pošte. Prema istraživačkom institutu Allensbach, 40% birača planira da koristi glasanje putem pošte, a vremenski okvir za to već je otvoren četiri nedjelje. Sasvim je vjerovatno da su mnogi Njemci već dali svoj glas.
Za socijaldemokrate, koji su trenutno na vodećoj poziciji, ovo je srećna vijest: bili su na vrhu izlaznih anketa i vjerovatno bi bili prilično srećni da su svi već glasali – prije nego što je opet izašao u javnost neki od finansijskih skandala povezanih sa njihovim glavnim kandidatom, Olafom Scholzo.
S druge strane, konzervativni sindikat CDU -a i CSU -a kancelarke Angele Merkel u defanzivi je jer je CDU na anketama pao na istorijske niske nivoe. Veliki broj glasova putem pošte – ako su u skladu sa trenutnim predviđanjima javnog mnjenja – mogao bi okončati njihove nade da će prestići dosadašnjeg mlađeg partnera.
Štaviše, konzervativci su ostavili ključne prekretnice u kampanji za poslednji trenutak: njihov kandidat, Armin Laschet, predstavio je svoj „tim za budućnost“ od osam stranačkih kolega početkom septembra, dok je program za prvih 100 dana na vlasti tek predstavljen u ponedeljak (13. septembra). Da li je timu Laschetove kampanje promakao dopis o uticaju glasača u odsustvu? Čini se da je to malo vjerovatno, jer su u julu visoki članovi stranke ranije govorili o pridobijanju birača putem pošte.
Ono što je vjerovatnije je da je nakon 16 godina čvrstog držanja Merkelove na mjestu kancelarke stranka postala samozadovoljna i nedavni pad po anketama ih je potpuno iznenadio.
S mnogo glasačkih listića koji su već u kutiji, da li će napori konzervativaca u poslednji čas biti uzaludni? Možda još postoji nada da se plima može preokrenuti, jer su oni koji još nisu dali svoj glas neodlučniji nego ikad.
Prema Institutu Allensbach, 40% ispitanika je reklo da planira da glasa, ali još ne zna za koga. Kao glavni razlog svoje neodlučnosti, oni u velikoj većini kažu da ih nijedna od konkurentskih stranaka ili kandidata nije ubjedila i da ne znaju šta mogu očekivati nakon izbora. Međutim, od kada je Scholz preuzeo vođstvo, Laschet je promjenio stav i usredsredio se na diskreditaciju svojih protivnika, upozoravajući da bi Scholz mogao da napravi ljevičarsku koaliciju sa Zelenima i krajnje lijevim Die Linkeom ako izbije na prvo mesto.
Pitanje je da li je ovo najbolji recept za privlačenje birača kojima se već ne sviđa nijedna od ponuđenih opcija i koji su zatečeni postizbornom koalicionom igrom.
Preporučeno
Sledeće nedjelje ćemo znati više.
