Izvjestilac Evropske unije: Srbija i Turska najviše razočarale zbog neuvođenja sankcija Rusiji

Taj stav, diplomata Evropske unije, obrazložio je činjenicom da je riječ o kandidatkinjama za članstvo u Uniji – koje bi sa tom organizacijom trebalo da imaju zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku.

„Razumijemo razloge zbog kojih nisu uvele sankcije Rusiji i istovremeno nam je žao zbog toga“, rekao je O’ Saliven u Vašingtonu – tokom debate nevladinog Atlantskog savjeta, o učinku restriktivnih mjera uvedenih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu pokrenute februara 2022.

„Sve države koje primjenjuju sankcije su iste – jer su usaglašene sa sankcijama, a one koje nisu čine to iz, za njih, konkretnih razloga“, ustvrdio je O’ Saliven parafrazirajući jedan od slavnih citata iz klasika svjetske književnosti „Ane Karenjine“ – poznatog ruskog književnika Lava Tolstoja.

Uz to, evropski diplomata ukazao je da za takva ustručavanja postoje brojni razlozi – od političkih, ekonomskih, preko istorijskih, geografskih i drugih.

„Potrebno je poštovati odluku svake države koja se opredijelila za to. Treba imati razumijevanja. Ne možete se samo okrenuti i reći – evo sankcija, zašto ih ne primjenjujete? Za to, vrlo vjerovatno, imaju dobre razloge“, naveo je O’ Saliven.

Takođe, evropski diplomata istakao je da je važno da države koje ne primjenuju sankcije, ne budu istovremeno strana koja pomaže ili doprinosi njihovom izbjegavanju ili zaobilaženju.

“To ugrožava vašu reputaciju, mogućnost da privlačite investicije. Takođe, sigurno ne želite da doprinosite ruskim ratnim naporima. Da izvozite dobra koja se mogu upotrijebiti u ratne svrhe”, precizirao je on.

Zapadni partneri, od početka ruske agresije na Ukrajinu, traže od vlasti Srbije da se usaglasi sa kaznenom politikom prema Rusiji.

Uprkos teškim posljedicama, znatnim gubicima ljudskih života i uništenju ukrajinske državne infrastrukture, srpski zvaničnici se oglušuju o te pozive i, u pojedinim slučajevima, održavaju bliske veze sa ruskim državnicima.

Takođe, jedna srpska kompanija sa sjedištem u prijestonici Beogradu, našla se među kompanijama i pojedincima širom svijeta, kojima su Sjedinjene Države uvele sankcije zbog podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Riječ je o firmi MCI Trading DOO – sankcionisanoj zbog pomoći jednoj ruskoj firmi u nabavci visokotehnološke opreme od proizvođača iz Azije, Evrope i sa Bliskog istoka.

Svrha sankcija koje je znatan dio međunarodne zajednice uveo Rusiji je da onemogući vojsci te zemlje pristup visokim tehnologijama u svrhe razvijanja naoružanja, da ruske vlasti liši novca za finansiranje rata i da izazove posljedice po rusku vojnu infrastrukturu.

Sagovornici vašingtonskog nevladinog centra, Dejvid O’ Saliven i Džejms O’Brajen – novoimenovani pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, saglasni su da su mjere protiv Rusije dale rezultate, ali i da je potrebno još vremena za njihov snažniji učinak.

„Učinak sankcija mjeri se na bojnom polju, kao i smanjenjem ruskih resursa za vođenje rata. Ruska ekonomija nije zanemarljiva na svjetskom tržištu. Boravio sam u Kijevu prethodnih mjeseci. Fokus rata se širi – i suočavamo se sa dugotrajnim konfliktom. Putin tvrdi da je Rusija spremna da čeka. Ali, vrijeme nije na ruskoj strani“, upozorio je O’Brajen – doskorašnji koordinator za sankcije američkog Stejt departmenta.

“Njen bruto društveni proizvod će se smanjiti za 20 odsto zbog rata u narednim godinama. To su pravi efekti – iako Putin tvrdi da će ovo biti dug rat. Budžet Rusije je u deficitu, dok je na bojnom polju Ukrajina dobro opremljena i uništava rusko naoružanje. Rusija napada ukrajinske gradove, ali se Ukrajina uspješno brani. Uz to, ukrajinska ekonomija se oporavlja i sarađuje sa Evropskom unijom. Naravno, potrebno je dodatno da radimo – da bi se ukrajinska ekonomija oporavila“, precizirao je O’ Brajen.

Brojke, međutim, pokazuju da je nakon prvobitne krize nakon uvođenja restriktivnih mjera – ruska ekonomija počela da pokazuje znake oporavka. Međunarodni monetarni fond je čak procijenio da će u 2023. ruska privreda zabeležiti rast od 0,3 odsto.

O’ Saliven, zvaničnik Evropske unije za sankcije, podsjeća da Rusija razvija mehanizme za izbjegavanje sankcija još od 2014. i aneksije ukrajinskog poluostrva Krim.

„Invazije na Ukrajinu su bili svjesni mnogo prije nas i pripremili su se za posljedice. Međutim, ruska ekonomija je sada transformisana u ratnu. Novac se ulaže u vojnu industriju što je, kao što znamo, neproduktivno – jer se uništava na bojnom polju. To nije održivo, pogotovo za rusku ekonomiju koja predominatno zavisi od resursa. Trenutni rast je posljedica izobličenja koje aktuelni rat izaziva u ruskoj ekonomiji. To se sigurno održava na životni standard građana, a imaće posljedice i po održivost takvog ekonomskog modela“, ukazao je O’ Saliven.

Sjeverna Koreja, Iran i Kina – države su koje su u međunarodnim okvirima pominjane kao strane koje bi Rusiji mogle pružiti ili pružaju pomoć u vojnoj kampanji protiv Ukrajine. Činjenice ukazuju, navodi američki diplomata Džejms O’ Brajen, na povećanje izvoza kineske tehnologije u Rusiju.

„Prije rata Kina je Rusiji obezbeđivala 80 odsto relevantne elektronike. Sada to iznosi iznad 90 procenata. Razlog je što su drugi smanjili izvoz, dok je Kina povećala. Rusi ne mogu da dođu do najnovije tehnologije. Dio ruskog naoružanja je u potpunosti zastario – nema nikakve elektronike. Takođe, raspolažu oružjem koje zaostaje tri, četiri generacije. Neke od trećih zemalja su sada uvidjele svoju priliku da Rusiji izvoze zastarjelu tehnologiju i zarade nešto više novca. Od februara smo počeli da detektujemo takve kompanije i da ih sankcionišemo. I taj posao je veoma težak, pogotovo što Rusija nastoji da pronalazi nove partnere“, ukazao je Džejms O’Brajen.

Uprkos smanjenu izvoza ruske nafte u Evropsku uniju i druge države, što je još jedna od posljedica sankcija, takav trend, međutim, nije u potpunosti obustavljen.

„Mislim da je ograničenje cijena nafte bilo veoma uspješno“ uverava specijalni izvjestilac za primjenu sankcija Evropske unije Dejvid O’ Saliven.

„Međutim, važno je razumjeti potrebu da proces trgovanja ostane nenarušen. Na rusku naftu nije uveden identičan embargo kao na, primjera radi, iransku. Svjesno smo donijeli odluku da nećemo otuđiti južni deo svijeta time što ćemo blokirati rusku naftu. Ona je veoma važna za brojne zemlje. Izvoz tog energenta sprovodi se pod posebnim uslovima – a najvažniji je ograničenje njene cijene. Sa druge strane, cijene energenata na globalnom tržištu su porasle što je očigledno pomoglo ruskoj strani. Takođe, utvrdili smo i na koje načine se ograničenje cijene ruske nafte narušava – što je nešto na čemu posvećeno radimo kako bi bilo prekinuto“, uvjerava diplomata Evropske unije.

Obojica sagovornika ukazuju da bi rat u Ukrajini na globalna kretanja mogao imati uticaja najmanje pet do deset godina. To je interval u kom bi sankcije protiv Rusije mogle ostati na snazi – bez obzira na ishod rata koji vodi protiv Ukrajine.

„Sankcije i kontrola izvoza oblikuju svijet onako kako će izgledati poslije rata. Kada bih bio u poslovnom svijetu – okrenuo bih se lancima snabdijevanja i saradnji sa državama unutar koalicije koja primjenjuje sankcije protiv Rusije – jer nije za očekivati da će u bliskoj budućnosti ta zemlja biti u prilici za tako nešto“, zaključio je u debati američkog nevladinog Atlantskog saveta Džejms O’Brajen, pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju.